"Povećanje minimalne i prosječne zarade i posljedično tome povećanje penzija samo je jedna od desetine mjera planiranih Fiskalnom strategijom. Sve mjere su usmjerene na povećanje standarda građana, ali i unapređenje poslovnog ambijenta i konkurentnosti privrede", navode iz MF.

Kako dodaju, poreska reforma koja podrazumijeva smanjenje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, koja će koštati 180 - 200 miliona eura - apsolutno je održiva i fiskalno neutralna jer će se finansirati iz niza kontramjera predviđenih Fiskalnom strategijom, koje će omogućiti rast prihoda koji u konzervativnom scenariju iznose 240 miliona eura.

"Dakle, značajno više od neophodnog za finansiranje ove reforme, što znači da nema "rupe“ u Fondu PIO već je obezbijeđeno stabilno finansiranje. Ujedno, Fiskalna strategija ne predviđa povećanje opštih stopa: PDV-a, poreza na dohodak, poreza na dobit i sl. Vodeći se opreznim pristupom pri planiranju prihoda u srednjoročnom okviru, kod kompenzacionih mjera Ministarstvo finansija nije kalkulisalo prihode od legalizacije nelegalno izgrađenih objekata, oduzimanja nelegalno stečene imovine i slično, a što se očekuje", navode u saopštenju.

Kako dodaju, dvije minimalne zarade od 600 eura i 800 eura (prosječno 700 eura), u zavisnosti od stručne spreme zaposlenog, rezultat su zahtjeva reprezentativnih predstavnika poslodavaca u okviru obaveznog socijalnog dijaloga koji je vođen na temu ove reforme.

"Time se došlo do optimalnog modela koji omogućava rast zarada svih zaposlenih, a ne samo zaposlenih u javnom sektoru, čemu smo imali prilike da svjedočimo. Ova reforma je zbog toga inkluzivna i pozitivna - za zaposlene i penzionere, kao i za poslodavce, uz očuvanje pune makroekonomske i fiskalne stabilnosti. U dijelu izrečenih sumnji na račun finansiranja penzionog sistema još jednom, radi građana napominjemo da povećanje minimalne i prosječne zarade i penzije ne zahtijeva reformu Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja niti uvođenje drugog penzionog stuba. Sve penzije, kao i do sada finansiraće se isključivo preko Fonda PIO. Do smanjenja penzija neće doći već do njihovog povećanja i to isključivo zahvaljujući projektovanom rastu prosječne zarade", ističu iz MF.

Poručuju da su sve reforme predviđene Fiskalnom strategijom za period 2024 - 2027. fiskalno održive, čemu svjedoči suficit tekuće budžetske potrošnje projektovan u periodu 2024 - 2027. godine.

"To znači da se zadovoljava "zlatno pravilo“ da država sve tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda,  a Crna Gora postaje država sa najmanjim troškovima na rad u Evropi", zaključuju iz MF.