Riječ je o bakterijskoj infekciji od koje oboljevaju domaće životinje, a sa kojih se direktnim ili indirektnim kontaktom prenosi na ljude. Simptomi uključuju visoku temperaturu i groznicu, obilna znojenja, glavobolje, bol u mišićima i zglobovima i izraženu iscrpljenost, prenosi RSE.

Iako je IJZ saopštio da je bolest već prešla sa životinja na ljude, premijer Milojko Spajić je 17. septembra rekao da je zdravstveni sistem spreman da odgovori izazovu u slučaju da Q groznica pređe na ljude.

“Tako da je jako bitna poruka za građane, da ne treba da brinu, da je zdravstveni sistem potpuno spreman ukoliko bi se to desilo i u budućnosti”, naveo je premijer Spajić.

Veterinarske službe su do sada eutanazirale 103 oboljele krave.

Na usmrćivanje čeka još 30, a prema procjeni može biti i preko 200 oboljelih, saopšteno je iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Akutan problem je zakopavanje leševa životinja, jer Crna Gora nema definisan prostor za te namjene, a mještani na više lokacija su spriječili ukopavanje leševa zaraženih krava, strahujući od širenja zaraze.

Protesti i blokade zbog zakopavanja zaraženih krava

Posljednjih dvadesetak usmrćenih krava, komunalna služba u Opštini Danilovgrad je zakopala 16. septembra u blizini katuna Studeno, što su mještani i ekološki aktivisti pokušali da spriječe.

Policija je privela one koji su pokušali da blokiraju prilaz mjestu zakopavanja. Među njima je bio i ekološki aktivista i odbornik danilovgradskom parlamentu Vuk Iković, koji je za Radio Slobodna Evropa saopštio da je dao izjavu tužiocu.

“Niko nije protiv zakopavanja mrtvih krava, ali to mora biti urađeno po propisima. Ako ih ovako budu zakopavali na neadekvatnim mjestima, biće zaraženi i voda i stoka. Tu gdje su sada zakopane krave je katun koji je naseljen i gdje ljudi drže stoku još mjesec dana”, kaže Iković.

Naglašava da se lokacija zakopanih krava mora ograditi kako druga stoka ne bi tu prolazila.

“Zemljište je propusno. Kroz njega će da isparavaju gasovi koji nastaju truljenjem leševa krava”, dodao je on.

Vuk Iković

Iković kaže da je jedan od zahtjeva da se mrtve krave otkopaju i prevezu na drugu lokaciju koja nije rizična po okolinu.

Juče se mještani Studenog i Danilovgrada blokirali lokalni put spriječivši komunalnu službu da kamionima doveze leševe novih životinja.

Ovo je treća lokacija na području Nikšića i Danilovgrada na kojoj komunalne službe i veterinarska inspekcija pokušavaju da zakopaju usmrćena goveda.

Prvo mjesto na kome su ukopane životinje bilo je u Župi nikšićkoj, udaljenoj desetak kilometara od Nikšića.

Mještani su se pobunili i primorali komunalnu službu da otkopa pedeset krava i prebaci ih na drugo mjesto.

Zatim je zakopavanje pokušano u rejonu Rakočica između Danilovgrada i Nikšića, međutim mještani su blokirali taj putni pravac. Tvrdili su da se u tom području nalaze izvori voda koje napajaju Danilovgrad, Nikšić i Podgoricu.

Nadležni su odustali i od tog pokušaja, da bi se u trećem pokušaju odlučili za katun Studeno.

Iz opština Nikšić i Danilovgrad nije saopšteno da li će zbog protesta mještana morati da se traže novu, četvrtu lokaciju.

Sporna i visina odštete farmerima

Osim problema sa lokacijom za ukopavanje Ministarstvo poljoprivrede suočeno je i sa zahtjevima farmera da im se nadoknadi šteta za oboljele i usmrćene krave i izgubljenu dobit.

Farmeri smatraju da Vlada i veterinarske službe nisu na vrijeme reagovali na pojavu Kju groznice zbog čega se bolest proširila.

Ministar poljoprivrede Vladimir Joković je saopštio da će krave biti nadoknađene, ali da neće biti ispunjeni svi zahtjevi farmera.

Vladimir Joković

U emisiji na Televiziji Crne Gore 16. septembra Joković je štetu za farmere zbog usmrćivanja bolesnih krava uporedio sa smrtima ljudi od koronavirusa.

“Svako grlo ćemo platiti i nadoknadićemo. A recite mi vi kome je nadoknađeno kada je hiljade građana umrlo od korone? Jesu li djeci nadoknađeni roditelji? Zašto sada tolika pompa, a tri hiljade ljudi je nastradalo od korone?”, rekao je on.

Dan kasnije saopštio je da su mediji tendenciozno premijeli njegovu izjavu.

“Pokušao sam da objasnim i rekao da situacija koja nam se desila kao posledica kju groznice koja je pogodila stočni fond nije ni približno katastrofalna kao druge situacije iz skorije prošlosti”, saopštio je Joković.

Poslanici opozicioni Demokratske partije socijalista (DPS) su oštro kritikovali Jokovića zbog odnosa prema zarazi koja prijeti da uništi stočni fond.

Kako je navela poslanica Sonja Milatović skandalozno da je ministar o Q groznici saznao iz medija:

“Nemar, nezainteresovanost i javašluk u megalomanskoj vladi, najbolje se vide iz primjera apsolutne pasivnosti prema veoma opasnoj situaciji koja može da ugrozi zdravlje ljudi, ali i da uništi farmere i stočare koji žive od goveda i prerade njihovih proizvoda.”

Opozicione stranke traže kontrolno saslušanje čelnika Ministarstva poljoprivrede i drugih institucija o propustima u suzbijanju bolesti životinja.

Inženjer stočarstva Budimir Mugoša i bivši državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede iz Socijaldemokratske partije je saopštio da se bolest se pojavila u junu.

“Institucije nijesu uopšte reagovale kako je trebalo. Da su u početku suzbile tu bolest danas ne bismo imali epidemiju”, kazao je on.

Javnost je o zarazi saznala nakon protesta mještana Župe Nikšićke zbog tajnog ukopavanja zaraženih krava u tom kraju.

Lakić: Nemamo kontrolu bolesti na terenu i bojim se da ćemo svaki dan imati zaraženih ljudi

Životinje se prebacuju s jedne lokacije na drugu, to nije u skladu sa zakonom, i zaista neko mora odgovarati , čak i farmeri ako je bilo propusta u preventivnim mjerama, kazao je govoreći o Q groznici koja se pojavila na više farmi u Nikšiću i Danilovgradu, sekretar Udruženja stočara iz Danilovgrada Vlado Lakić.

“Na sceni je nestručnost i neznanje. Mi o takvom neznanju već dugo vremena govorimo, ljudi koje vode određene resore u Ministarstvu poljoprivrede, baš zbog te njihove nestručnosti i neodgovornosti, doveli su nas u ovakvu poziciju da će od svakog crnogorskog farmera, koji ima veliko imanje, koji ima puno stoke, doći u poziciju da bude sjutra socijalni slučaj. Danas se to desilo u Danilovgradu i u Nikšiću, sjutra će se desiti u Pljevljima ili u Žabljaku. Jer, ovo je, moramo se složiti svi, zarazna bolest. Dakle, kad imamo zaraznu bolest na terenu postupa se hitno, tu nema odlaganja i čekanja, već kad god se potvrdi koji slučaj kod životinje mora se odmah reagovati i ta životinja mora biti usmrćena i uklonjena”, rekao je Lakić Televiziji E.

Naveo je da se Q groznica pojavila u drugoj polovini jula na jednoj farmi u Danilovgradu, a zaražene životinje su, kako kaže, eutanizirane tek 19. avgusta. Dodaje da je to bio samo jedan dio, a da je drugi dio zaraženih životinja tek prejuče eutanaziran.

“Imali smo dva mjeseca zarazu na farmama, koja se širila, jednostavno nije postojala mogućnost uklanjanja tih životinja baš zbog nepostojanja lokacija. Farmeri su bili spremni, davali jedan dio lokacija, međutim, od toga se odustalo, pa se pribjeglo neplanski određivanju nekih lokacija u vodotoku rijeka, gdje imamo problem da sjutra, za mjesec, dva, tri, pet, kad krenu velike kiše, da ne dođe do zagađenja Oraške jame i možemo imati situaciju da voda neće biti za upotrebu, i da će se zaraziti veliki dio ljudi”, objašnjava on.

Kaže kako oni koji vode institucije nijesu odradili svoj posao i da je najveća krivica je na njima.

“Ovdje nema krivice drugih ljudi. Veterinarski inspektori postupaju po zakonu, jedan dio. Jedan dio vidimo kako je postupio u Nikšiću. Njihova nadležnost se, kada se zakopaju životinje završava. Moramo pod hitno napraviti plan, kako djelovati u ove dvije opštine kako se zaraza ne bi širila na druge”, poručio je Lakić.

Lokacije za zakopavanje eutanaziranih grla određuju politički podobni mještani sa lokalnim vlastima, kaže on, zbog toga je ovoliki revolt kod ljudi, jer se nekolicina usudila da određuje lokacije ne poznajući teren i bez saglasnosti svih mještana.

Država je, kako je rekao, prepustila lokalnim samoupravama cijeli proces od eutanazije zaraženih grla do ukopavanja eutanaziranih grla, a lokalne samouprave nemoćne su da odrade svoj posao. Država se mora uključiti, kategoričan je Lakić, jer ako se to ne desi može biti još mnogo problema.

“Moj apel i građanima i farmerima, ono što je i bila obaveza Veterinarske uprave, je da na ovu temu makar pročitaju literaturu. Veterinarska uprava nije uradila posao koji je trebala, oni su bili dužni da izrade plan koji usvaja Vlada, to je takozvani krizni plan u ovakvim situacijama. Taj plan se radi tekuće godine za narednu, što bi značilo da uradimo plan sada pa za iduću godinu da znamo, u slučaju da se ove pojave dese, kako da ih brzo iskorijenimo. Mi danas nemamo kontrolu bolesti na terenu i bojim se da ćemo svaki dan imati zaraženih ljudi. Mlijeko sa farmi koje ide prema mljekarama, gdje se vrši pasterizacija tog mlijeka, i sir iz tih mljekara je potpuno bezbjedan za ljudsku upotrebu, sve ostalo nek građani prosude sami”, zaključio je Lakić.

Za Q groznicu se kaže da je to profesionalna bolest stočara i veterinara

Osobe u riziku od infekcije Q groznicom

Određena zanimanja imaju povećan rizik od izlaganja C. burnetii (i do 20 odsto), uključujući veterinare i uzgajivače stoke/farmere, radnike u klaonicama i industriji prerade mlijeka i mesa te istraživače (pogotovo u terenskim uslovima).

Simptomi bolesti kod ljudi

Akutna forma bolesti

Otprilike u četvoro od 10 ljudi inficiranih bakterijom C. burnetii razviće se klinički oblik bolesti. Bolest se obično razvije dvije do tri sedmice nakon izlaganja bakteriji.

Znakovi i simptomi akutne Q groznice mogu uključivati:

· povišenu tjelesnu temperaturu (i do 40,5 °C)
· umor i opštu slabost
· glavobolju
· noćno znojenje
· bolove u mišićima
· mučnina, povraćanje ili proliv
· bolovi u stomaku
· neproduktivan kašalj
· bol u grudima

Simptomi mogu biti blagi ili teški. U teškoj kliničkoj formi bolesti vrlo česta su zapaljenja pluća (pneumonia) ili jetre (hepatitis).

Žene koje su zaražene tokom trudnoće izložene su riziku od pobačaja, rađanja mrtve novorođenčadi, prevremenog porođaja ili male porođajne težine djeteta.

Hronična forma bolesti

Vrlo mali procenat ljudi (manje od pet odsto od 100 oboljelih) razviju ozbiljniju infekciju koja se naziva hronična Q groznica. Hronična Q groznica razvija se sedmicama ili godinama nakon akutne infekcije. Osobe s hroničnom Q groznicom često, ali ne i isključivo, razviju infekciju jednog ili više srčanih zalistaka (endokarditis). Osobe s endokarditisom mogu osjetiti noćno znojenje, umor, otežano disanje, gubitak težine ili oticanje ektremiteta.

Iz IJZ u cilju sprečavanja obolijevanja ljudi preporučuju sljedeće mjere:

Dezinfekcija prostorija u kojima su boravile inficirane životinje

Nošenje zaštitne opreme (maske, rukavice, naočare) prilikom obavljanja poslova koji uključuju kontakt sa životinjama, njihovim izlučevinama i kontaminiranom okolinom

Termička obrada prethodno nepasterizovanog mlijeka za sopstvene potrebe, kuvanjem na temperaturi ključanja

Pojačan epidemiološki nadzor

Izvor:CDM