Ministarstvo podsjeća da je Crna Gora u obavezi da redukuje nivo emisija gasova sa efektom staklene bašte za 55 odsto u odnosu na referentnu 1990. godinu.

"Izmjereni nivo emisija na kraju 2022. godine je iznosio 3.307 kt CO2e, a definisani cilj do 2030. godine podrazumijeva potrebu za redukcijom od približno 887 kt CO2e (oko 27 odsto)", navodi se u saopštenju.

Kažu da je cilj teško dostižan i da bi podrazumijevao radikalne poteze, poput značajnog smanjenja broja radnih sati Termoelektrane Pljevlja, zamjene konvencionalnih automobila elektromobilima u iznosu od oko 50 odsto ili djelovanjem na neenergetski sektor - poljoprivredu.

Sve navedene aktivnosti bi bile izuzetno opterećujuće sa ekonomskog aspekta i sigurno bi ugrozile standard stanovništva, navodi resor energetike.

"Kao odgovorna Vlada", kako navodi Mujović, "ne želimo eskivirati obaveze koje znače zaštitu životne sredine i borbu protiv klimatskih promjena, ali ne smijemo ugroziti ni naše građane primjenom bilo koje neodržive mjere".

"Imajući na umu da je Crna Gora jedina država u okruženju kojoj nisu uračunate tzv. 'ponorne emisije', odnosno uticaj šuma na poništenje dijela efekta proizvedenih gasova sa efektom staklene bašte, u dopisu ljubazno molim gospodina Lorkovskog da se izvrši preispitivanje naših obaveza i da se uvaži makar dio ponornih emisija. U slučaju pozitivnog odgovora, bili bismo u prilici da ispunimo naše obaveze na putu ka EU i sačuvamo ekonomiju i standard stanovništva", navodi se u saopštenju.