Kako je za „Dan” rekao arheolog Miloš Živanović, rukovodilac ovih arheoloških iskopavanja koja su na Duklji počela u maju, a završavaju 20. jula, slobodno se može reći da je riječ o senzacionalnom otkriću. Naročito ako se ima u vidu da po sadašnjim saznanjima, preliminarno, ovaj grob datuje u IV vijek.
– Imamo nalaz životinjske sahrane u kojem je nađen potpuno očuvan skelet konja i psa. Pored konja je postavljeno i koplje što nam potvrđuje povezanost sa imućnom i cijenjenom osobom toga vremena bez svake sumnje ratnikom. Ovakav nalaz je i generalno rijedak u svijetu - kaže Živanović.

Na ovaj grob, i ovaj tip sahrane, naišli su na takozvanoj "košturnici", na zapadnoj nekropoli nekadašnje antičke Duklje, gdje su na relativno malom prostoru, na parceli 10 x 20 metara, naišli na blizu 180 grobova.

– Imamo jako veliki broj, blizu 180 grobova, što spaljenih, što inhumiranih, znači skeletnih pokojnika, sa raznim bogatim prilozima, pa pored keramičkih posuda, stakla, ima i nakita i svega ostaloga. Jako je zanimljiva nekropola, jako brojna i imamo po prvi put neke stvari sa kojima se ranije nismo susretali. Senzacionalan je nalaz ova "životinjska sahrana". Vide se kompletno sačuvani skeleti, što znači da su sahranjeni sa namjerom da budu sahranjeni, nisu žrtvovani. U tom grobu je i ostatak koplja, koje je, osim izuzetnih dimenzija, dijelom ukrašeno u donjem dijelu s jednom bronzanom žicom. Cijeli nalaz je jedinstven, i ovakvih nalaza nema mnogo ni u svijetu, a pogotovo malo u rimskom periodu. Običajne životinjske sahrane sa konjima i psima vezuju se za varvarske narode, za veliku seobu naroda. No, ovaj grob nije iz velike seobe naroda. Nalazi se ispod jednog dječijeg groba, najvjerovatnije djevojčice, koja je imala ukrašene stvari na garderobi, i koja je imala srebrne naušnice, a pored nje su bile dvije posude. Jedna od tih posuda može se datovati u IV vijek. Znači, ovaj konj i pas takođe mogu biti jedino IV vijek nove ere i vrlo moguće da su u vezi sa grobom djevojčice. Još uvijek radimo, i tek će uslijediti mnogobrojne analize, kako bi riješili misteriju ovoga groba, ali za sada, osim što je jedinstven, nalaz pokreće i niz pitanja o čemu su stvari zapravo ovdje radi - kaže Živanović. On ističe još jedan raritet - po prvi put imaju i skeletne sahrane iz II vijeka kada je uobičajen način sahranjivanja bio spaljivanjem pokojnika.

Arheolog napominje i da gustina gorbova na ovako maloj parceli može da uputi i na veličinu nekadašnje antičke Duklje. Odnosno, kaže Živanović, na osnovu "grada mrtvih" da se pretpostavi i veličina "grada živih".

Živanović kaže i da su pored ovih pronašli još oko 70 ljudskih skeleta tokom istraživanja, kao i velikih broj ljudskih kostiju u grobovima u kojima su sahranjivani ljudi koji su spaljivani, što govori i o različitim običajima sahrane. A, i grobovi, kao i urne su različiti. Najveći broj je sahranjivan po paganskim obredima. Nađen je i znatan broj ostataka životinjskih kostiju.

– Već u početku ovog istraženja primijetili smo da je iznad nivoa grobova ovdje otkrivena daća. Znači daća u pogledu da smo našli raznovrsno posuđe koje je izlomljeno i stakleno i keramičko i životinjske kosti koje su inače jako rijetke na nekropolama. Znači sada imamo arheološku potvrdu da se u rimskom periodu iznad grobova vršila ta obredna "gozba", obredno konzumiranje hrane i pića. To je i rijedak nalaz, ali je jako interesantan zbog samog kulta koji se ovdje vršio - dodaje Živanović.

Dodajmo da u ovoj kampanji istraživanja na Duklji radi tim koji broji šest arheologa, konzervatora, i dva studenta arheologije iz Slovenije - saradnja sa Primorskim Univerzitetom u Kopru i iz Srbije - saradnja sa Fakultetom u Beogradu. Iskopavanje dijelom finansira Glavni grad - Sekretarijat za kulturu, a ostatak Centar za konzervaciju i arheologiju iz sopstvenih sredstava.

Ahrheolog najavljuje da će krajem godine u podgoričkim Muzejima i galerijama biti organizovana izložba s najinteresantnijim artefaktima pronađenim prilikom ovih iskopavanja.