Sjever Crne Gore  -  turistička atrakcija
Prokletije, foto:rove.me

Rute koje turističke organizacije nude turistima

Sjever Crne Gore - turistička atrakcija

Korona je uticala na turističku sezonu prethodne godine naime tokom koje zbog pandemije praktično nije ni bilo. Kodex je istražio ponudu sjeverne regije koja može pomoći svim našim čitaocima da uživaju u čarima sjevera Crne Gore i izaberu koju prirodnu ljepotu će posjetiti.

Plav

Na teritoriji Crne Gore nalazi se oko 65 km staze "Vrhovi Balkana" koja je rađena 2009.godine dok je 2017.godine rađena remarkacija. Ova staza povezuje Crnu Goru, Albaniju i Kosovo u dužini od 192 km. Zajednički projekat tri države osvojio je prvu nagradu na globalnom samitu Svjetskog savjeta za turizam i putovanja održanom 2013.godine u Abu Dabiju. 

-Panoramska kružna staza, Manastir Sv.Trojice - Visitorsko jezero - Mramorje- Plana - botanička bašta "Velemun".  -Biciklističke rute u regionu Plava: Plav - Gusinje - Plav, dužina 29km; Plav - Đurička rijeka-Lovnočelo - Kofiljača - Bogajiće - Plav, dužine 28km; Plav - Memina planina - Plav, dužine 22km; Plav - Hridsko jezero - Plav, dužine 50km; Plav - Visitorsko jezero - Plav, dužine 38km.  -Plavom prolazi vrhunska biciklistička staza 3 (TT3).

Rožaje

Rožaje kao planinsko mjesto prepoznato je po predivnoj i netaknutoj prirodi smještenoj između nekoliko planina među kojima su najpoznatije Hajla, Ahmica, Dermando, Žlijeb, Rusolija, Vlahovi kao i mnoštvo manjih. Kao ovakva planinska idila između ovih planiana povučeno je preko 100 km markiranih staza ali prije svega najpopularnije su one u pograničnom dijelu od kojih bi izdvoili staze koje su smještene na Hajli i Ahmici koje ujedno i najviše posjećuju ljubitelji aktivnog odmora, planinarenja i svih drugih Outdoor aktivnosti. Tu su svakako i staze koje vode iz Stedima do vrhova Žlijeba i Rusolije. Stavka da su sve ove staze povezane pruzaju ljubiteljima mogućnost višednevnog boravka i pješačenja.

Mojkovac

Sve atrakcije na području Mojkovca su na svoj način privlačne i ostavljaju puni utisak na posjetioce, tako da turisti svaku posjetu doživljavaju na svoj način.
Rute koje TO nudi - Planinarske ture Sinjajevine, Bjelasice i Prošćenskih planina. Panoramsko razgledanje dijela kanjona Tare koji pripada Mojkovcu, Crna Poda, Dobrilovina.
 
Kolašin

Kolašin je atraktivna turistička destinacija koja u ponudi ima veliki broj aktivnosti kako tokom ljetnje, tako i tokom zimske tursitičke sezone.
 
Ljetnje aktivnosti:
 Ø  Pješačenje
Ø  Biciklizam
Ø  Posjete NP Biogradska gora
Ø  Posjeta botaničkoj bašti
Ø  Kanjoning
Ø  Rafting
Ø  Jeep safari
Ø  Panoramske vožnje žičarom na ski centru Kolašin 1600
Ø  Ribolov
Ø  Obilazak kulturno-istorijskih spomenika (manastir Morača, brojni spomenici iz perioda NOR-a…)
 
 Andrijevica

Preko 2.500. hiljade turista se potpisalo u knjigu na Komovima 2019. godine.
Preko 200.km planinarskih i pješačkih staza (markiranih)
Kružna tura oko Komova, Uspon na Vasojevički Kom, uspon na Kučki i Jevorečki Kom.
Andrijevica -Eko katun Štavna, Andrijevica -Zeletin -Visitorsko jezero, Andrijevica-Balj-Čakor, Andrijevica- Jarinja glav, Andrijevica-Gradišnjica.
Kao i 190.km biciklističkih planinskih markiranih staza.
 
Plužine

Ono što TO Park Piva ima u ponudi i što nudi gostima je: rafting na rijeci Tari, posjeta Trnovačkom jezeru i Stabanskim jezerima, krstarenje Pivskim jezerom, posjeta kulturno istorijskim spomenicima, obilazak eko i etno sela i seoskih domaćinstava, planinarenje obilježenim stazama na brojnim planinskim vrhovima (Bioč, Maglić, Volujak, Durmitor), vožnja bicikala i jahanje konja na Pivskoj planini, vožnja kajaka po Pivskom jezeru... 
 
Šavnik

U prethodnim godinama TO je osposobila veoma atraktivnu planinarsku/pješačku stazu dužine od 18 km (od Pošćenja do Dobrog dola), koja obuhvata predjele netaknute ljepote. Osim toga Staza koja je namijenjena za hodanje na krpljama, u ljetnjim mjesecima predstavlja veoma interesantnu pješačku seosku stazu, na lokaciji Pošćenje, gdje su smještena i dva jezera. Kanjon Nevidio, koji je glavna turistička atrakcija, i upravo smješten u blizini svih ovih pomenutih lokaliteta.
Nesumnjivo, ono čime su turisti oduševljeni jeste njihovo iskustvo koje su doživjeli prolaskom kroz kanjon Nevidio, a uz to naravno i živopisna priroda na čitavom predjelu gdje je smješten sami kanjon. Uz to lijepe utiske nose i iz seoskog područja, gdje na prvom mjestu ističu kvalietne, domaće proizvode naših poljoprivrednih domaćinstava.
 
Pljevlja

Kulturno istorijski spomenici: Manastir Sveta Trojica, Husein Pašina Džamija, Manastir Svetog Arhangela Mihaila, Manastir Dubočica, Hram Svetog Velikomučenika Georgija, Crkva Svete Petke, Manastir Dovolja, Kukanj – grad Herceg Stjepana, Koznik (Jerenin) grad.
Prirodne ljepote: Vrelo rijeke Breznice, Kanjon rijeke Drage, Gradski park Vodice, Kosanica, Ljubišnja, Kanjon Tare.
Pljevaljska izletišta: Izletište Rudnica, Zeleni vir – Voloder, Vidikovac iznad motela Vodice, Izletište Krakalica, Izletište Perova luka, Izletište Mejtef, Vidikovac Meandri Ćehotine.
Memorijalni spomenici: Spomenik palim borcima na Stražici, Spomenik Garibaldi u Mrzovićima.
Aktivni odmor: rafting i splavarenje, ZIP line, jeep safari, pješačenje i planinarenje, biciklizam, paraglajding, hodanje na krpljama, speleologija, lovni turizam.
Lokaliteti koji su u 2019 godini najčešće posjećivani su: Husein Pašina Džamija, Manasir Svete Trojice, Gradski park Vodice, Kanjon Tare.
 
Žabljak

Planinske rute koje turisti najvise posjećuju:
Crno jezero, Zminje i Jablan jezero i Škrčka jezera.
Planinarske vrhove: Ćurevac, Savin kuk, Bobotov kuk, Minin bogaz, Crvena greda, Prutaš, Šarene pasove, Planinica, Trojni prevoj, Zupci, Sedlo, Samar.
A od panoramskih ruta: Durmitorski Prsten.
 
Gusinje

Zbog svoje specifične geografske pozadine, Gusinje je već odavno poznato ljubiteljima aktivnog odmora koji se godinama vraćaju njegovim nezaboravnim planinarskim i biciklističkim stazama. 
Turistima su najinteresantnije sledeće rute:
 
Kulturna ruta – „Tragovima prvih ljudi“ (Alipašini izvori)

Nedaleko od Gusinja nalazi se veliko kraško vrelo, gdje voda izvire iz zemlje na površini od preko 300 kvadratnih metara, dajući tokom većeg dijela godine oko četiri kubna metra vode u sekundi. Jedno je od najpoznatijih i najljepših izletišta u Gusinju i šire. Iznad njih se izdiže planina Vezirova brada sa koje se pruža prelijep pogled na Alipašine izvore, Gusinje i najvisokčije vrhove Crne Gore – Kolate. Tu se omogućava priključenje na mrežu planinarsko-rekreativnih staza u NP “Prokletije”, koji se nalazi u neposrednoj blizini. U maloj pećini na istočnoj strani planine Vezirove Brade, na oko 3 km jugoistočno od Gusinja. Na ulazu u pećinu, s desne strane, na litici izgraviran je primitivni crtež strijelca sa zapetim lukom, a oko njega je više crteža u obliku krstova, za koje se smatra da predstavljaju grupu lovaca. Crtež potiče iz VIII vijeka prije nove ere, tj. sa početka gvozdenog doba, i jedan je od najstarijih te vrste u Crnoj Gori.
 
Dolina Ropojana

Izuzetno popularna staza – dolina Ropojana, dio poznate rute „Vrhovi balkana“, počinje kraj desetak metara visokog slapa Grlje, koji se, grmeći, survava u ponor, brzu i bistru planinsku rijeku koja teče uz makadamski put kroz prelijepu ledničku dolinu Ropojane. Tuda je sve do početka 20. veka prolazio važan karavanski drum od Skadra ka Peći. Trasom karavanskog puta stiže se do Zastana, skrovitog platoa u središtu visoke stenovite krune. Tu se nalazi napuštena vojna karaula pastiri koji napasaju stoku mirisnim biljem, među kojim je čak 60 ljekovitih vrsta. U ovoj dolini nalazi se Ropojansko jezero, smješteno na 1238 mnv. Zbog brojnih zmija u njegovom okruženju nazivano je i zmijskim jezerom. Hrani se vodom od istopljenih lavina sa Karanfila i Maja Šćokišta zatim od padavina od padavina i izvora. Pretpostavlja se da iz tog jezera kroz podzemne pukotine dobija vodu vrelo Oko Skakavice. Oko Skakavice je jedno od najvećih i najatraktivnijih vrela na prostoru Prokletija prečnika 25 m, maksimalne dubine 12,5m i maksimalne izdašnosti 10m3/s.
 
Panoramska staza - Volušnica

Najljepši panoramski pogled na Prokletijama se pruža upravo sa planinarske staze Popadija – Talijanka – Volušnica. U njenoj neposrednoj blizini nalazi se i rezervat nacionalnog parka „Prokletije“. U blizini planinskog katuna Volušnica, pronađena je gravura na kamenom bloku. Na njoj je prikazana scena borbe muškarca i žene sa vukom koji je napao dijete. Pretpostavlja se da ova gravura, nazvana „Velika majka“ (Magna mater), potiče iz srednjeg bronzanog doba, oko 600 godina prije naše ere. Početna i završna tačka rute je Dolina Grebaje, nad kojom se izdižu Karanfili, ogroman amfiteatar vrhova koji zatvara dolinu Grebaja kao kulise iznad zelenih livada i padina prekrivenih šumom. Neodoljivo podsjeća na Julijske Alpe. Njeni vrhovi (preko 2 400 mnv) prekriveni su snijegom tokom cijele godine. Ovdje se nalazi najniži snježnik na sjevernoj hemisferi - koji se nije otopio preko pedeset godina (koliko traje praćenje).
  
Bijelo Polje

Kulturna ruta Bijelog Polja vodi vas do najzanimljivijih mesta u gradu, na kojima ćete otkriti zašto je Bijelo Polje grad sa književne mape i kako su mu to vile dale ime. Saznaćete istoriju najznačajnije knjige sa ovih prostora koja je proputovala petnaestak hiljada kilometara dok su je čuvali vladari, monasi, ministri i vojnici. Otkrićete kako su meštani jednog sela na rukama preneli džamiju i gde je to zasvetlela prva sijalica u ovom kraju.

ZAKORAČITE U ISTORIJU BIJELOG POLJA!
 
Zavičajni Muzej

Šetnjom kroz Zavičajni muzej postepeno ćete otkrivati istoriju bijelopoljskog kraja. Kamena sekira iz neolita, rimski raonik, srednjevekovni buzdovan, rudarsko oruđe iz 14. veka, dočaraće vam kako se živelo u ovim krajevima još od vremena kada su se na mestu današnjeg grada nalazile praistorijske naseobine. Tu se čuva i Brskovski novčić, prvi srebrni novac kovan na ovim prostorima, koji je svoje mesto našao čak i u Danteovoj Božanstvenoj komediji. Blaga numizmatičke, arheološke, istorijske, etnološke i umetničke zbirke, smeštena su u zgradi koja je i sama svojevrsni spomenik kulture. Sagrađena 1905. godine za potrebe ruždije, srednje svetovne škole, za vreme Drugog svetskog rata služila je kao kasarna a potom i kao vrtić, sve do 1957. godine kada je u njoj osnovan Zavičajni muzej.

Park pjesnika

Kada bi se pravila književna mapa Crne Gore, bijelopoljski kraj, zavičaj mnogih poznatih književnika, imao bi posebno mesto. Nekima od njih odao je priznanje u jednom od najlepših gradskih parkova, Parku pjesnika Tu su ovekovečeni: Risto Ratković - prvi crnogorski romanopisac i jedan od najboljih pesnika; Ćamil Sijarić - pisac koji je prvi na književnu scenu posleratne Jugoslavije uveo Sandžak, njegove ljude, običaje i jezik; Miodrag Bulatović – začetnik modernističke poetike u posleratnoj književnosti, autor čija su dela prevedena na preko dvadeset jezika.

Kuća Rista Ratkovića

Pred vama se nalazi jedna od najlepših kuća u Bijelom Polju i jedan od retkih sačuvanih primeraka orijentalne arhitekture sa početka 20. veka. Rekonstruisana 2005. godine, zadržana je njena autentična arhitektura sa očuvanim dvorišnim zidom, kapijom i pratećim objektima. U ovoj kući odrastao je tvorac prvog modernog romana u Crnoj Gori, Risto Ratković. Verovatno je tu, još kao dečak, u svom notesu zabeležio da ga ''ne zadovoljava stvarnost, da ona nije sve“. Odgovore je tražio u poeziji, a kad ni ona nije mogla da ublaži životne nedaće kriknuo je „Poezijo, sram te bilo!“ Iako je rano otišao iz Bijelog Polja i tokom diplomatske službe obišao daleke zemlje, zavičaj i reka Lim bili su njegova nepresušna inspiracija.

Bijelo Polje – Grad Festivala
 

Grad Lima, knjige i kulture, Bijelo Polje je i grad festivala. Ljeto je u znaku muzike. Meeđunarodni džez festival „White field“, Međunarodni festival tamburaških orkestara koji okuplja najbolje orkestre iz regiona. Ratkovićeve večeri poezije najznačajnija su književna manifestacija, a dugogodišnju tradiciju ima i Festival Dramskih Amatera Crne Gore, koji više od četrdeset godina okuplja najvažnija amaterska pozorišta iz zemlje. Proleće se u Bijelom Polju već dvadeset godina dočekuje velikom izložbom na kojoj se predstavljaju radovi mladih autora iz Bijelog Polja - Bijelopoljsko slikarsko proleće.
 

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.