Novi udar na džep građana: Država nemoćna, ispaštaju druge potrebe
Ilustracija

Novi udar na džep građana: Država nemoćna, ispaštaju druge potrebe

Prvi dani ove godine građanima su donijeli novo poskupljenje osnovnih životnih namirnica, s obzirom da je prestala da važi odluka Vlade o nižoj stopi PDV-a na te proizvode. Cijene hljeba, ulja, brašna i drugih namirnica porasle su i do 15 centi, što predstavlja novi udarac na standard građana.

Građani negoduju zbog novog rasta cijena, ali su svjesni da se moraju povinovati novim cijenama, što će u većini slučajeva, barem kod onih građana koje smo anketirali, značiti i redukovanje budžeta za druge potrebe.

Prema zvaničnim podacima Monstata, inflacija je u prošloj godini iznosila 17,5 odsto, prosječne zarade su se povećale za 34,8 odsto, dok je minimalna potrošačka korpa porasla 19,5 odsto. Ipak, kada se pogledaju osnovne namirnice za život, inflacija je bila 32,4 odsto, pa je faktički "pojela" rast zarada od 34,8 odsto.

Podgoričanka Anka Đurović ističe da je primjetan rast cijena, ali se osnovne namirnice moraju kupovati.

"Koliko god da rastu cijene, građani će biti prinuđeni da kupuju osnovne namirnice, bez toga se jednostavno ne može. Moramo se privikavati, ali i svoje kućne budžete usklađivati na osnovu rasta cijena", kazala je Đurović.

Ni Sanja Milošević ne gleda blagonaklono na novo poskupljenje, ali ističe da se mora povinovati.

"Kao i do sada, građani će trošiti onoliko koliko mogu. Sigurno je da će veliki broj građana novac trošiti u skladu sa mogućnostima, odnosno da će svoje kućne budžete prilagođavati poskupljenjima", rekla je Milošević.

Ekonomski analitičar Predrag Drecun ističe da domaći trgovci koriste situaciju i podižu cijene proizvoda i iznad onoga što je ekonomski sadržaj inflacije i troškova.

"Rast cijena je realno očekivati sve dok građani trguju i konzumiraju proizvode po tim cijenama. Dakle, tu država mora pokazati više strogoće, da upozori trgovce da nema razloga da cijene rastu više nego u zemljama Evrope. S obzirom da sve uvozimo, cijene kod nas rastu mnogo brže nego u Evropi", ukazao je Drecun.

On smatra da postoji problem u načinu mjerenja inflacije, jer se uglavnom daju indeksi prosječnih cijena, što dovodi do pogrešnog utiska da je inflacija niža nego u eurozoni.

"Kada pogledamo socijalnu strukturu građana, a mi ne znamo tačan podatak kolika je medijalna zarada, jer je podatak o prosječnoj zaradi izuzetno prevaran, mogli bismo da saznamo koliki broj građana se nalazi u kojoj socijalnoj zoni. Većina građana najveći dio svog dohotka troši na osnovne namirnice. Cijene osnovnih namirnica rastu brže nego cijene ostalih proizvoda i usluga, tako da kada pričamo o ataku na standard građana, Crna Gora je pogođenija nego ostatak Evrope, gdje je inflacija uzela maha", ističe Drecun.

Podsjetio je i da je budžet potrošački, da nema razvojne komponente, a osnovno pravilo kojim bi vlade trebale da se vode jeste da se tuđim sredstvima nikako ne finansira potrošnja.

"Ako stnadard održavamo na ovaj vještački način, tako što ćemo pozajmljivati, bez rasta realne ekonomije i industrijske i poljoprivredne proizvodnje, onda je pitanje dana kada će Crna Gora izgubiti mogućnost da se jeftino zadužuje", zaključio je Drecun.

Inflacija pojela povećanje zarada

Drecun je ocijenio da su se efekti programa "Evropa sad" istopili pod uticajem inflacije.

"Vlada trenutno nema odgovore na pitanja kako da očuva standard građana makar na ovom nivou, da ne dođe do dalje erozije. Evidentno je da imamo i prepucavanje na relaciji Vlada – Pokret "Evropa sad", ali sve sa ciljem sticanja političkih poena, a ne davanja rezultata. Brine me što ni u sadašnjoj vladi, a vjerujem ni u budućoj, neće biti promjene ekonomske strategije Crne Gore. Svi smo svjesni kuda treba da se ide, ali dokumenti to ne prate", kazao je Drecun.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.