On je rekao da je u julu 1995. godine napisano jedno od najmračnijih poglavlja savremene evropske istorije.

„Više od 8,3 hiljade dječaka i muškaraca sistematski je ubijeno i pokopano u masovne grobnice u brdima oko Srebrenice. Danas, 29 godina kasnije, 14 tih žrtava, koje su tek nedavno identifikovane, biće ukopano na Spomen-obilježju i mezarju Srebrenica-Potočari“, naveo je Borelj.

On je kazao da se za njihove porodice i voljene dug i bolan period neizvjesnosti konačno završava.

Prema riječima Borelja, Srebrenica ostaje dubok ožiljak u istoriji Evrope.

„Neuspjeh da se spriječi taj genocid je teret koji nastavljamo da nosimo“, naveo je Borelj.

On je podsjetio da su i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde nedvosmisleno taj zločin definisali kao genocid.

„Zakleli smo se da nikada ne zaboravimo – ni žrtve, ni neizmjernu bol njihovih porodica i najmilijih. Sjećanje na njih čini da svaki dan radimo kako bismo osigurali da se istorija ne ponovi, u ovom svijetu u kom mir djeluje sve krhkiji“, naveo je Borelj.

Kako je kazao, određivanjem 11. jula kao "Međunarodnog dana sjećanja i obilježavanja genocida počinjenog u Srebrenici 1995", Generalna skupština Ujedinjenih nacija je prepoznala da značaj te tragedije nadilazi evropski prostor.

Borelj je rekao da je, ipak, zabrinjavajuća tendencija negiranja i dalje prisutna u Bosni i Hercegovini (BiH) i cijelom regionu.

„Svako negiranje ovog genocida duboko vrijeđa pravdu i prepreka je pomirenju. Stav EU je jasan: u društvima koja cijene istinu i pravdu, ne može biti mjesta negiranju genocida, istorijskom revizionizmu ili veličanju ratnih zločinaca“, naveo je Borelj.

Pomirenje je, kako je poručio, odgovornost svih i ono nije apstraktan cilj.

„Mora biti konstantna praksa koja prožima politiku, obrazovanje i svaki kutak svakodnevice. Posebno je uloga političkih lidera u regionu da odbace retoriku podjela i aktivno promovišu pomirenje“, istakao je Borelj.

Za to je, kako je kazao, potrebno uvažavanje istorijskih činjenica, odavanje počasti žrtvama i njegovanje kulture mira i saradnje.

„Lideri država članica EU u martu su odlučili da otvore pristupne pregovore s BiH“, naveo je Borelj.

Prema njegovim riječima, početak tog puta ka članstvu u EU donosi obnovljenu nadu u političku stabilnost, ekonomski rast i bolju budućnost za građane BiH.

„Ističe i opredijeljenost EU da podrži BiH u uspostavljanju funkcionalne demokratske države i društva u kojem prevladavaju pluralizam, pravda i ljudsko dostojanstvo“, dodao je Borelj.

On je rekao da su pokazali da je to moguće.

„EU je i zamišljena kako bi donijela mir i pomirenje na evropskom kontinentu, dugo podijeljenom krvavim bratoubilačkim ratovima“, kazao je Borelj.

To, kako je naveo, ne bi bilo moguće bez prihvatanja utvrđenih istorijskih činjenica i posvećenosti izgradnji institucija koje mogu osigurati trajan mir.

Borelj je rekao da je genocid u Srebrenici bolan podsjetnik na ono što se može dogoditi kada političke elite šire i podstiču mržnju.

„Naša je zajednička dužnost da osiguramo da ovo sjećanje služi kao snažan podsjetnik na posljedice takve mržnje i netolerancije. Naša je zajednička dužnost da osiguramo da se ovakva zlodjela nikada više ne ponove“, istakao je Borelj.

EU, kako je poručio, stoji uz BiH u toj težnji.

Izvor:Vijesti