To pokazuje finansijska dokumentacija crnogorskog predstavljanja na Bijenalu, koju je Pobjeda dobila od MSUCG na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Primjera radi, skoro 30.000 eura Šćepanović je potrošio za građevinsko-zanatske radove u crnogorskom paviljonu u Veneciji, a taj posao je dodijelio novoosnovanoj firmi „ARTE Lab“ iz Beograda. Kršeći Zakon o javnim nabavkama, jer je Muzej bio dužan da raspiše tender i kroz proceduru jednostavne nabavke odabere najboljeg ponuđača, Šćepanović je taj posao povjerio firmi koju je osnovala studentkinja geštalt psihoterapije Milica Krstić. Čitalac se ovdje opravdano može zapitati kakve veze imaju geštalt psihoterapija i građevinsko-zanatski radovi?! Imaju u onoj mjeri koliko je potrebno da se firma osnuje 11. decembra 2023, u jeku priprema Crne Gore za Bijenale, potom od Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore u januaru i februaru ove godine naplati najveći pojedinačni posao od skoro 30.000 eura, te zatvori u maju 2024, nakon završetka zvaničnog predstavljanja naše države u Veneciji.

PUT NOVCA

Prema javno dostupnim podacima Agencije za privredne registre Srbije, vidi se da je Milica Krstić, kao preduzetnik, u decembru 2023. registrovala firmu „ARTE Lab“ da bi se bavila „drugim umjetničkim djelatnostima u izvođačkoj umjetnosti“. Potom je 3. januara 2024. godine pripremila fakturu za Muzej savremene umjetnosti Crne Gore i od ove javne ustanove naplatila 25.882,21 eura za „uslugu nabavke scenskog materijala i izradu izložbe, produkciju izložbene instalacije u paviljonu Crne Gore u Veneciji“. Uz fakturu je priložila i opis toga što podrazumijeva ta usluga, a riječ je zapravo bila o građevinsko-zanatskim radovima: struganju zidova i maltera, demontaži postojeće rasvjete i led traka, izradi novog gipsanog zida, gletovanju i bojenju, elektroinstalacijama, ugradnji led rasvjete, zaštiti prostora, ugradnji garnišni i drapera, odvozu građevinskog otpada, kao i nedjeljnom najamu stana za četiri osobe...

Nekoliko dana nakon što je Muzej savremene umjetnosti Crne Gore u arhivi zaveo ovu fakturu, Milica Krstić je 30. januara ove godine Agenciji za privredne registre Srbije podnijela novu registracionu prijavu kojom je promijenila podatke o poslovnom imenu firme „ARTE Lab“, te je „druge umjetničke djelatnosti u izvođačkoj umjetnosti“ zamijenila sa „arhitektonska djelatnost“. Već 15. februara 2024. Muzeju savremene umjetnosti ispostavila je fakturu od 2.245 eura za „izradu projektne dokumentacije i totema, za učešće Crne Gore na Venecijanskom bijenalu“. Čitalac se, takođe, ovdje može zapitati kakva je povezanost geštalt psihoterapije, umjetničkih djelatnosti, arhitekture, totema i projektne dokumentacije?! Veoma velika ukoliko vam je suprug arhitekta Predrag Krstić.

Predrag Krstić i Milica Krstić u Veneciji, nakon zvaničnog predstavljanja Crne Gore (FOTO: Instagram)

 

On je, naime, sa Muzejom savremene umjetnosti Crne Gore sklopio dva ugovora o djelu. Prvi, koji je sklopljen 18. decembra 2023. godine, odnosio se na izradu glavnog i izvođačkog arhitektonskog projekta za radove u paviljonu Crne Gore u Veneciji, a podrazumijevao je i adaptaciju projekta elektroinstalacija, izradu plana evakuacije, projekta nesmetanog kretanja osoba s invaliditetom itd. Za tu uslugu Muzej savremene umjetnosti Crne Gore mu je platio neto 3.200 eura, dok je bruto iznos 3.631,73 eura. Krstić je potom 2. aprila 2024. godine sa MSUCG sklopio drugi ugovor o djelu i obavezao se da za 3.361 euro izvrši tehnički nadzor građevinsko-zanatskih radova u paviljonu Crne Gore u Veneciji. U ova dva ugovora o djelu nigdje ne piše šta je Predrag Krstić po zanimanju, osim da mu je dato da se bavi arhitektonsko-građevinskim radovima. Takođe se ne može steći nikakav utisak o njegovoj povezanosti sa Milicom Krstić osim što, očigledno, nose isto prezime. Međutim, u dnu posljednje stranice fakture firme „ARTE Lab“, u kojoj se opisuju građevinsko-zanatski radovi, sitnim slovima navodi se da iza opisa radova stoji „KAI Architecture Interior Design“, odnosno firma Predraga Krstića, muža Milice Krstić, koju je u Beogradu registrovao 10. januara 2019. godine.

Predrag Krstić je, dakle, samo za potrebe jednog projekta u paviljonu Crne Gore u Veneciji preko svoje supruge Milice registrovao firmu „ARTE Lab“, koja je potom od MSUCG naplatila dvije fakture u ukupnom iznosu od 28.127,21 eura. Nakon što se Crna Gora na Bijenalu u Veneciji i zvanično predstavila 18. aprila, Milica Krstić je 13. maja podnijela prijavu za brisanje firme iz registra privrednih subjekata Srbije.

IZBJEGAVAO PDV

Na pitanje da pojasni poslovnu logiku da kao vlasnik firme „KAI Architecture“ preko koje je mogao da posluje, ipak osnuje firmu „ARTE Lab“ u decembru prošle godine, a potom je zatvori u maju ove godine, Predrag Krstić je Pobjedi odgovorio da je „'KAI Architecture' arhitekstonski biro koji je preseljen iz Italije u Beograd prije nekoliko godina“.

- Posluje kao preduzetnik, što ograničava promet do nekih 50.000 eura godišnje. Kako bi se izbjegao ulazak u PDV sistem, otvorena je firma „ARTE Lab“. Milica Krstić je supruga i osoba koja se bavi finansijama, ali i sa velikom strašću završava studije na psihoterapiji. U mjesecu maju 2024 godine, zbog drugih projekata, „KAI Architecture“ je ušao u sistem PDV-a i samim tim ugašena je firma „ARTE Lab“ – rekao je Krstić koji je, kako je naglasio, arhitekturu diplomirao u Veneciji, te od 2015. radio na Bijenalu.

Potvrdio je da direktora MSUCG Vladislava Šćepanovića poznaje od 2017. godine, te da se to poznanstvo „zasniva isključivo u Italiji“.

- Prvo sam ga upoznao kao umjetnika na Bijenalu, kasnije u ulozi komesara 2019. godine. Nakon toga nijesmo imali nove susrete kao ni saradnje - rekao je Krstić, dodajući da za kršenje Zakona o javnim nabavkama i protivzakonito dodjeljivanje posla firmi „ARTE Lab“ od MSUCG treba da upitamo tu javnu ustanovu. 

Sa druge strane, direktor MSUCG Vladislav Šćepanović Pobjedi je prećutao povezanost Predraga Krstića i Milice Krstić, kao i povezanost Predraga Krstića i firme „ARTE Lab“ iz Beograda, tvrdeći da kada je riječ o izboru saradnika, jedini kriterijum kojim se vodio su stručne reference i prethodno radno iskustvo.

- Ono je posebno važno kada je riječ o predstavljanju Crne Gore na prestižnim svjetskim manifestacijama. Tu nemamo pravo na greške i eksperimente. Dakle, moji izbori se ne temelje ni na kakvim prikrivenim, prijateljskim ili poslovnim odnosima - rekao je Šćepanović.

Objasnio je da je realizaciju crnogorskog učešća na Bijenalu počeo mjesec dana nakon dolaska u Crnu Goru, tj. u Muzej savremene umjetnosti.

- Imali smo praktično tri mjeseca da zatražimo učešće, nađemo novi prostor, realizujemo procedure izbora autorskog tima i realizujemo opredijeljeni budžet. Kratki rokovi mi, nažalost, nijesu dali mogućnost da tragam za novim saradnicima. Zbog izuzetne odgovornosti koju sam preuzeo kao komesar, oslonio sam se na prethodno iskustvo i saradnike u čije sam se rezultate i postignuća uvjerio. Takvi su i Jelena Medaković (komesarka srpskog paviljona u Veneciji, nap. aut.) i Predrag Krstić, arhitekta sa licencom za rad u Italiji, koja je neophodna, prema pravilima Venecijanskog bijenala, za izradu projektne dokumentacije za izložbu, baner i totem radi dobijanja dozvole. Pretežna djelatnost firme koja je realizovala ugovorene radove u samom paviljonu u Veneciji – „ARTE Lab“ je „druge umjetničke djelatnosti u okviru izvođačke umjetnosti“, što je lako provjeriti, pa cijenim da je suvišno polemisati sa Vašom tezom o ,,geštalt psihoterapiji“ – rekao je Šćepanović.

Na pitanje Pobjede da li je upoznat sa činjenicom da je firma „ARTE Lab“ osnovana 11. decembra 2023. godine, a ugašena 13. maja 2024, odgovorio je da nije „obaviješten o tome da li je i kada firma ugašena“.

- Predmet mog interesovanja bili su ugovoreni radovi u paviljonu Crne Gore koji su realizovani kvalitetno i blagovremeno - kazao je Šćepanović.

On nije odgovorio na ponovljeno pitanje na osnovu kojih referenci je odabrao novoosnovanu firmu „ARTE Lab“ iz Beograda, koje uspješne i srodne projekte je ta firma realizovala i što ga je, u krajnjem, ubijedilo da je ta firma (koju je registrovala studentkinja geštalt psihoterapije) sposobna da izvede sve u fakturi pobrojane građevinsko-zanatske radove. Na taj način Šćepanović je ujedno pokušao da prikrije vezu između Predraga Krstića i novoosnovane firme, a nije odgovorio ni na pitanje da li je taj posao ponudio i nekome u Crnoj Gori, budući da takođe imamo na desetine arhitekata i građevinskih inžinjera koji su sposobni da realizuju slične poslove u Veneciji, a da ne govorimo o tome da je slične poslove u Veneciji tokom prethodnog predstavljanja naše države realizovala tehnička služba Centra savremene umjetnosti Crne Gore. No, da je taj posao ponuđen jedino Krstiću i njegovoj novoosnovanoj firmi „ARTE Lab“ nameće se iz mejl korespondencije Muzeja savremene umjetnosti, u kojoj Predrag Krstić zaposlene u MSUCG oslovaljava sa „Dragi Svi“, a oni njega sa „Peđa“.

Nije Šćepanović konkretno odgovorio ni na pitanje zašto je kršio Zakon o javnim nabavkama, odnosno zašto MSUCG nije raspisao tender i u proceduri jednostavne nabavke izabrao najboljeg ponuđača, osim što je uzgred prokomentarisao da je bio pritisnut kratkim rokovima.

„NIŠTA NOVO“

U odgovorima Pobjedi, Šćepanović je pomenuo i aktuelnu komesarku srpskog paviljona u Veneciji i direktoricu Muzeja grada Beograda Jelenu Medaković, koju je angažovao da za 500 eura pripremi nacrt javnog poziva za izbor projekta kojim će se Crna Gora predstaviti na Bijenalu u Veneciji?! Ovom odlukom Šćepanović kao da je sugerisao da su se Crna Gora, njene institucije, javne ustanove i kadar, ali i njeno prisustvo na Bijenalu, pojavili na zemaljskoj kugli između septembra 2023. i maja 2024. godine, te nijesu bili u stanju da sastave i jedan javni poziv?! Iako ju je pomenuo, Šćepanović nije konkretno odgovorio zašto taj poziv nije sastavio neko iz Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore ili neke druge srodne ustanove sa većim iskustvom.

Nadalje, Šćepanović je angažovao i Marijanu Janković iz Srbije da za 500 eura fotografiše umjetničke radove za katalog za izložbu radova umjetnice Darje Bajagić, koja nas je predstavljala na Bijenalu u Veneciji. Takođe, angažovao je i Anđelu Čpajak iz Srbije da za 2.000 eura dizajnira katalog za izložbu radova Darje Bajagić. I Janković i Čpajak su bivše studentkinje Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu, na kojem Vladislav Šćepanović radi kao profesor.

- Ispoštovao sam i izbor saradnika našeg autorskog tima, umjetnice Darje Bajagić i kustoskinje Ane Simone Zelenović, čije su saradnice, poput onih koje ste izdvojili - Marijana Janković i Anđela Čpajak - svoje zadatke realizovale kvalitetno i uspješno, u skladu sa standardima struke - rekao je Šćepanović.

Muzej savremene umjetnosti Crne Gore, takođe, angažovao je Džesiku Kadivi iz Sjedinjenih Američkih Država da za 500 eura lektoriše i uredi katalog za izložbu radova Darje Bajagić, a Ingrid Liked-Gad iz Pariza da za 1.000 eura pripremi tekst za katalog izložbe. Heraj Santana Mena iz Madrida je za 1.000 eura imao obavezu da realizuje fotografije izložbe radova Darje Bajagić, dok je Kvaran Gunar Benedikt od 1. novembra 2023. godine primao po 1.000 mjesečno za učešće u pripremi predstavljanja Crne Gore u Veneciji. Isti iznos novca i za isti posao, od 1. novembra prošle godine primao je i Nikola Božović iz Srbije. Daniele Kapra iz Treviza (Italija) bila je dužna da za 1.500 eura istraži slobodne izložbene prostore u Veneciji i predloži adekvatan prostor za paviljon Crne Gore, dok je njen sunarodnik Niko Kovre za 700 eura fotografisao izložbu i njeno otvaranje u paviljonu Crne Gore.

Jedine dvije osobe iz Crne Gore, koje su preko ugovora o djelu bile angažovane u pripremi crnogorskog predstavljanja u Veneciji, bile su prevoditeljke Mirjana Delić iz Podgorice i Marija Jojić sa Cetinja. Delić je, prevodeći razne tekstove sa crnogorskog na engleski i obratno, ukupno zaradila neto 1.213,78 eura, dok je Jojić za slične poslove dobila 232 eura. I jedna i druga, naravno, svoje usluge naplatile su po standardnoj prevodilačkoj tarifi (broj karaktera) koje se manje-više drže svi prevodioci u Crnoj Gori. No, Šćepanoviću nijesu bila dovoljna dva prevodioca iz Crne Gore, pa je 18. marta 2024. angažovao Marka Mladenovića iz Beograda da za 350 eura prevede sa engleskog na crnogorski jezik tekstove za katalog izložbe radova Darje Bajagić.

- Nema ničeg novog u tome što su u saradničkom timu Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore za realizaciju učešća Crne Gore na 60. Venecijanskom bijenalu umjetnosti stručni i referentni autori iz Srbije, Evrope i svijeta. Ova praksa je prisutna u svim dosadašnjim predstavljanjima Crne Gore, ali i, naravno, kod brojnih drugih zemalja. Ovo do sada nije izazivalo u našoj javnosti pitanja i polemiku, što cijenim opravdanim jer svi želimo saradnike sa kojima smo sigurni da ćemo postići najbolje rezultate. Na kraju, program Muzeja savremene umjetnosti, plan da se crnogorski stvaraoci predstave u regionu i svijetu već u 2025. godini, posvećenost projektu izgradnje nove zgrade za Muzej demantuju i pokušaj da se predstavim kao neko ko zanemaruje autore i stvaraoce u Crnoj Gori - rekao je Šćepanović, odgovarajući na pitanja Pobjede, kao da se ne podrazumijeva da je jedna od temeljnih aktivnosti Muzeja, usred Crne Gore, predstavljanje i promocija domaćih autora?! 

ŽIRI I PUTOVANJA

Što se tiče drugih poslova u okviru projekta učešća Crne Gore na Bijenalu u Veneciji, svakom članu stručnog žirija za izbor predstavnika Crne Gore na Bijenalu, u kojem su, između ostalih, bili Daniele Kapra (Italija), Jovanka Popova (Makedonija) i Gunar Kvaran (Norveška), jednom odlukom isplaćeno je po 1.000 eura. Muzejskoj savjetnici u MSUCG Marini Čelebić, posebnom odlukom je za rad u žiriju isplaćeno 500 eura. U žiriju je bio i direktor MSUCG Vladislav Šćepanović, ali Pobjeda nije dobila odluku o isplati njegovog honorara, osim da je kao komesar paviljona Crne Gore, preko ugovora o dopunskom radu koji je sklopio sa Savjetom ustanove, prihodovao 4.000 eura. Njegova pomoćnica za opšte poslove Danica Bogojević, takođe preko ugovora o dopunskom radu, prihodovala je 2.000 eura zato što je bila dio organizacije učešća Crne Gore na Bijenalu.

Prvi ljudi Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore, takođe, boravili su i nekoliko puta u Veneciji, a gotovo svi zaposleni ove javne ustanove nekoliko dana bili su u ovom poznatom turističkom mjestu, kako bi prisustvovali i otvaranju crnogorskog paviljona. Za njihove putne troškove, smještaj i dnevnice, zajedno sa troškovima puta i smještaja Darje Bajagić i Ane Simone Zelenović, Muzej je potrošio 34.971,63 eura. Zanimljivo je da su kustosi MSUCG, sa novinarkama Dana i Vijesti, morali da se do Venecije „pate“ u autobusu prevoznika BLT iz Podgorice, dok su Šćepanović, Bogojević, te pomoćnica direktora za muzejske poslove Maša Vlaović i rukovoditeljka odjeljenja za dizajn, produkciju i odnose s javnošću Milena Mijović-Durutović putovali avionom. 

Pobjeda ne može da garantuje da je suma od 160.734 eura zaista i konačna što se tiče troškova predstavljanja Crne Gore na Bijenalu u Veneciji (izložba se zatvara u novembru), ali može da smo sabrali svaki cent u finansijskoj dokumentaciji koja nam je dostavljena na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Uz ovo, treba podsjetiti i da je crnogorsku delegaciju na otvaranju našeg paviljona na Bijenalu savremene umjetnosti u Veneciji, koju je predvodila ministarka Tamara Vujović, od 17. do 20. aprila činilo čak deset zaposlenih u Ministarstvu kulture i medija, koje je inače i pokrovitelj ovog projekta. Za put, smještaj i dnevnice zajedno su potrošili 13.291,51 eura, pa se cijena predstavljanja Crne Gore na Bijenalu trenutno može zaokružiti na 174.025 eura.

Darji Bajagić čak 14.000 eura za predstavljanje Crne Gore u Veneciji

 

Muzej savremene umjetnosti Crne Gore isplatio je umjetnici Darji Bajagić, koja je nakon rođenja u Podgorici gotovo cijeli život provela u Egiptu i SAD, a u Crnu Goru se vratila 2021. godine, čak 14.000 eura za projekat predstavljanja na Bijenalu umjetnosti u Veneciji. Prvi ugovor o djelu, od 7.000 eura neto (bruto 7.944,41 eura), Bajagić je potpisala 23. novembra prošle godine i to praktično samo zato što će svojim imenom i prezimenom predstavljati Crnu Goru. Drugi ugovor, od takođe 7.000 eura, istog dana potpisala je da bi za potrebe predstavljanja Crne Gore koncipirala izložbu, producirala umjetničke radove i realizovala arhitektonsko prilagođavanje izložbe izlagačkom prostoru u Veneciji. Kustoskinji izložbe Ani Simoni Zelenović iz Beograda Šćepanović je po ugovoru o djelu isplatio neto 5.500 eura (bruto 6.242,04 eura). Zanimljivo je da je MSUCG, odlukom od 29. februara ove godine, na privatni račun Darje Bajagić uplatio još 1.772 eura, a na račun Zelenović 1.500 eura „na ime boravka u Veneciji, kako bi učestvovale u pripremi izložbe i prisustvovale otvaranju iste“.

- Kao direktor Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore i komesar Crne Gore na 60. Venecijanskom bijenalu umjetnosti odgovoran sam za realizaciju kompletnog projekta, budžeta, pa i za iznos autorskog honorara Darje Bajagić i za finansijska sredstva koja su opredijeljena za produkciju šest umjetničkih radova. Već naredne godine Muzej kreće sa pripremom predstavljanja Crne Gore na 61. Venecijanskom bijenalu umjetnosti, što će biti prilika da se kroz budžet izborim za još veća finansijska sredstva u namjeri da se makar približimo standardima i međunarodnim praksama - odgovorio je Pobjedi direktor MSUCG Vladislav Šćepanović.

 

Izvor: Pobjeda