Nakon isteka trogodišnjeg pritvora, ukoliko nije podignuta optužnica, okrivljeni izlaze na slobodu i sve češće se daju u bjekstvo i postaju nedostupni pravosudnim organima.

To je samo jedna u nizu okolnosti koje usporavaju rad crnogorskih sudija u predmetima organizovanog kriminala i korupcije, u kojima se obično nalazi veći broj okrivljenih i branilaca, a čije prisustvo je teško obezbijediti da bi se stekli procesni uslovi za održavanje glavnih pretresa. Postupanje u kompleksnim predmetima koče i nedovoljan broj sudija i neadekvatni prostorni kapaciteti, to jest manjak sudnica.

Prema riječima advokata Borivoja Borovića, jedini način da se prevaziđu ti problemi jeste da sudovi prekinu sa ustaljenom praksom određivanja pritvora po svaku cijenu i da se pritvor u svakoj situaciji u kojoj postoji zakonska mogućnost svede na najmanju mjeru, da se koriste alternativne mjere obezbjeđenja i da se okrivljenima omogući da se uz položeno jemstvo brane sa slobode.

– Dugotrajnim pritvorom krši se načelo pravičnog i fer suđenja. Jedan od razloga odugovlačenja postupaka i dugog trajanja pritvora je i taj što sudovi prosto ne znaju kako da se ponašaju u tzv. novim dokazima sa skaj aplikacije, zbog čega se, između ostalog, najčešće i odlažu suđenja. Sumnjam da pojedini tužioci postupke odlažu i ciljano, kako bi spajali optužnice, dok, siguran sam, sudovi nemaju kapacitete za tako spojene predmete – kazao je Borović.

Predlaže da se za svaki predmet pritvorskog karaktera odredi privremena mjera obezbjeđenja jemstva, naravno u slučajevima u kojima to zakon dozvoljava i gdje postoji opasnost od bjekstva.

– Time bi se punio sudski budžet i ne bi se ljudi tako lako odlučivali da izbjegnu dolazak na glavne pretrese, posebno što su u Crnoj Gori ti zahtjevi u milionskim iznosima.Tužilaštvo pritvor tretira kao kaznu i time zadovoljava očekivanja javnosti – smatra Borović.

 

On dodaje da ne postoji opravdanje za to što sudovi ne prihvataju milionska jemstva i kao primjer navodi svog branjenika Petra Lazovića, čije jemstvo od skoro deset miliona nije prihvaćeno, "što je presedan u istoriji crnogorskog pravosuđa".

– Viši sud u svom rješenju u kontinuitetu pominje neki račun na kojem se nalazi 40 miliona eura, za šta nije ponuđen nijedan dokaz, osim što su neki saizvršioci u optužnim radnjama Petra Lazovića pominjali te račune iako oni apsolutno ne postoje. Tako se stiče utisak da je jemstvo koje se nudi malo, što sve predstavlja fingiranje i mislim da su sudovi pribjegli tom principu da produžavaju pritvore pošto-poto – rekao je Borović.

Tužilaštvo ne poštuje "princip jednakosti oružja"

Prema mišljenju advokata Borovića, nisu samo sudovi krivi za predugo trajanje pritvora.

– Odgovornost je i na tužilaštvima, koja u kontinuitetu ne saslušavaju svjedoke i ne izvode dokaze, pri čemu to rade vrlo ciljano, zanemarujući princip "jednakost oružja". Tužilaštvo uvijek ima te neke navodne dokaze i prezentuje ih tek kada se podigne optužnica, pri čemu ne dozvoljavaju odbrani kopiranje spisa i dolazi do zloupotrebe prava. Optužni akt se podigne, a odbrana se tek tada upoznaje sa dokazima, na koje nije imala mogućnost da iznese kontradokaze – kazao je Borović.

To je, kako tvrdi, nešto što je imao mogućnost da vidi samo u crnogorskom pravosuđu iako je iza njega pedesetogodišnja karijera i pred domaćim i pred međunarodnim sudovima.

Prema njegovim riječima, u anglosaksonskom pravu se prihvata jemstvo čak i za najteža krivična djela teških ubistava, naravno ukoliko postoje adekvatni uslovi za to, dok je u Crnoj Gori postala praksa da se krše odredbe Zakonika o krivičnom postupku

Borović smatra da se radi o nemoći crnogorskog pravosuđa, s jedne strane, a s druge, da "po svaku cijenu žele da nekome objasne da su pokrenuli postupke i da će tu jednog dana biti sudska presuda iako ona možda neće ni podržavati optužnicu onakvu kakva je podignuta".

– Apsolutno je jasno da je sve ovo vrlo daleko od reforme pravosuđa, jer je vrlo lako odrediti pritvor, voditi istragu, a kršiti prava okrivljenih i njihovih branilaca – istakao je Borović.

Izvor:Dan