Tok sjednice:

Andrija Nikolić (DPS) navodi da ono što predstavlja degradaciju Parlamenta je pitanje, da li poslanici većine ima obavezu da kontroliše Vladu ili želi da joj dozvoli da nema nikakvu obavezu u odnosu na Parlament?

“Miko opoziciji nije rekao, makar, šta vam je ideja i to je način na koji vi doživljavate demokratiju. Nemojte imati iluziju da to građani ne vide. Vide. Okreće se kolo sreće vrlo brzo će neki biti u situaciju da budu na ovu stranu sale. Na sceni imamo stradanje demokratije”, poručio je Nikolić.

Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević je iskoristio svoje izlaganje kako bi rekao da je incidenti na sinoćnjoj utakmici košarkaša Sutjeske i Budućnosti rezultat propusta podgoričke i nikšićke policije.

“Jedna veća grupa navijača krenula je iz jednog grada u drugi, a da to nije niko znao i da na to nije preventivno djelovano. Moramo vidjeti ko je odgovoran”, kazao je on, dodajući da ima mnogo razloga za sumnju da se to sve namjerno desilo.

Ivan Vuković (DPS) je na početku izlaganja čestitao Dan nezavisnosti, dodajući da bi volio da ga dočekuju u drugačijem ambijentu. 

“Crna Gora se pokušava skrenuti s pravog puta. Čim se pomjerimo s terena političke trgovine suština postaje očigledna. Puna su nam usta o demokratiji, dok je u ovom trenutku blokirana inicijativa manjinskih partija za kontrolno saslušanje, kontrolna funkcija je osnovna funkcija u ovom Parlamentu”, rekao je Vuković, dodajući da se pravila Parlamenta predstavljaju kao volja većine što je opasan narativ. 

Camaj je poslije rekao kako je ovo rješenje predloženo jer nije moglo doći do sporazuma među predstavnicima manje brojnih naroda.

“Jedno mjesto koje pripada manjinama do sada je prepušteno sporazumu i dogovoru. Ali sa vama iz Bošnjačke stranke sporazuma nije moglo biti, jer ste brže bolje prikupile osam potpisa. A sa ove strane su tri poslanika iz redova manjina, iz stranaka koje imaju tri ministra”, rekao je Camaj.

Da se radi o političkoj trgovini i nasilju ocijenio je u svom izlaganju poslanik Nermin Abdić (DPS), dodajući da je ovo način deskreditacije manjinskih partija.

Adrijan Vuksanović HGI istakao je da oni neće dati podršku ovom Vladinom prijedlogu.

Sonja Milatović (DPS) rekla je da nije vođen dijalog po pitanju imenovanja potpredsjednika manje brojnih naroda.

“Cilj koji se želi postići je jasan niko ne smije da nameće rješenje, neprihvatljivo je da u vrijheme kada su svima puna usta demokratije većina želi sebi da izgradi poziciju, da ona bude ta koja će odlučiti ko im najviše odgovora za potpredsjednika”, rekla je Milatović.

Vuković Kuč: Ovo je gaženje Skupštine i Crne Gore

Aleksandra Vuković Kuč (DPS) predložila je amandman da se izmijeni naziv Poslovnika.

“Do sada je bio Poslovnik Skupštine Crne Gore i da to od sada bude ‘Poslovnik vladajuće većine’, dakle rad Vlade je nekada bio transparentan sada toga nema. Ova vladajuća većina ukida kontrolna saslušanja”, rekla je Vuković Kuč.

Vuković Kuč je istakla da se promjenom Ustava ruši građanski koncept Crne Gore.

“Većina pod svaku cijenu želi da nametne onoga koji je podržao Vladu Milojka Spajića. Naša politika nikada nije kalkulisala sa pitanjem Srebrenice, nikada nijesmo kalkulisati o žrtvama Jasenovca, rekli smo i Dubrovniče oprosti, zato ovo što danas radite je strašno”, istakla je Vuković Kuč.

Ona je takođe navela da Poslovnik nije predmet za određivanje, opošljavanje i za partijske spekulacije već da je to nešto što ostaje kao legat.

“Ovo je gaženje Crne Gore i Skupštine Crne Gore”, rekla je ona.

Vuković Kuč poručila je Nikoli Camaju: “Ne trebate ni sa četnicima ni sa lopovima, nego sa poštenim, dosljednim antifašistički nastrojenim građanima Crne Gore, a takvi vam ođe sjede. Kako se ne sjetite energije od 2006. godine kada potpisujete sporazum sa četničkim vojvodom”.

Prethodno je Camaj kazao Vuković Kuč da vrijednosti koje ih spajaju sa EU dosljedno prate i da će oni uvijek na tom putu ostati.

Nikola Camaj naveo je da platforma manjina ne postoji i da nju niko do sada nije potpisao.

“Ne predlaže manjinska stranka niti bilo koji čovjek iz manjinskih partija ove izmjene, mi nijesmo mogli doći do rješenja i diskriminacija je da se traži konsenzus prema manjinama većine”, rekao je Camaj.

Nakon izlaganja Gutića, riječ je imao Boris Mugoša SD.

“Svjedočimo degradaciji Parlamenta. Nadam se da se ove izmjene neže iglasati. Demokratski najnekonstruktivnija parlamentarna većina do sada, puna usta priča o demokratiji a praksa potpuno drugačija”, istakao je Mugoša. 

Damir Gutić rekao je da iskusni poslanici pokušavaju banalizovati i relativizovati današnju temu.

“Ođe se radi o važnoj stvari. Imjena Poslovnika ne odnosi se na nacionalne manjine već na predlagače, a to su manjinske partije. Promjena Poalovnika bi išla u korist Parlamentarnoj većini, ne vodeći računa o tome da se pravila moraju postaviti tako da budu univerzalna”, istakao je Gutić.

Miodrag Laković (PES) kaže da oni kao odbor nemju potrebu za hitnošću kontrolnih saslušanja, te da tu potrebu ima samo Upravi sud.

“Intervencija u pravcu izmjene Poslovnika ide u korist podnosiocima tih inicijativa. Imali smo to da je moralo sedam članova odbora da glasa za kontrolno saslušanje. Podržavam inicijativu da se nađe mehanizam za dijalog, ali ne da bude obrazac diktiranja opozicije Vladi kada će se pojaviti na koji odbor”, navodi Laković.

Ervin Ibrahimović (BS) zatražio je riječ kazavši da norma kaže da manjinski narodi biraju predstavnika.

“Hvala na brizi svakoga ko brine što nemamo predstavnika, ali otkud nekome pravo da odlučuje kako nije dobro da potpredsjednici ne budu ispred predstavnika manjina”, rekao je Ibrahimović.

Nikola Rakočević (DPS) ocijenio je, u polemici sa Lakovićem, da većina ima problem sa shvatanjem značenja demokratije.

“Ne otvaramo mi problem pred IBAR već otvaramo oči javnosti pred problem koji se desio, koji je napravio predsjednik Vlade u srcu sistema i za to služe kontrolna saslušanja. Zabrinut sam za doživljaj demokratije”, istakao je Rakočević.

Boris Bogdanović iz Demokrata naveo je da sadašnja pravila nalažu da se potpredsjednik Parlamenta ne može izabrati jer svi nijsu složni.

“Iz tog razloga u ovom trenutku šest mjeseci nakon konstituisanja novog saveza Vlade nemamo potpredsjednika iz manjinskih naroda. Donesena norma se ispostavila kao prepreka i nije legitimno da se demokratija guši sopstvenim procedurama”, istakao je Bogdanović. 

Rakočević: U izmjeni Poslovnika dva ključna problema

Nikola Rakočević (DPS) rekao je da danas ponovo moraju diskutovati o potrebi crnogorske opozicijue da uputi poruku molbe “da se ne uskraćuju demokratska prava i uzusi u Crnoj Gori”.

“Pričamo o Poslovniku i dva su ključna problema u izmjeni istog. Prvi je taj što se partijama manje brojnih naroda uskraćuje pravo koje je ista ova parlamentarna većina kada je Bečić bio predsjednik Skupštine, predvidjeli su i napravili demokratski iskorak da se partije manje brojnih naroda dogovore ko će biti potpredsjednik Skupštine”, objašnjava Rakočević.

Kako navodi parlamentarna većina sada uskraćuje to pravo manjinskih partija, već parlamentarna većina umjesto njih donosi odluku.

“Čemu potpis na korak unazad od svih vas? Drugi razlog za koji treba da se zabrinemo je kontrolna uloga Parlamenta Crne Gore, a to je ponovo iskorak Skupštine iz 2021. godine, prijedlog kolege Bogdanovića”, rekao je Rakočević.

Ističe da bi trenutna većina mogla biti opozicija pa će se tada desiti, nakon ovakvog rješenja, da vlast mijenja ova rješenja.

Slaven Radunović (ZBCG) navodi da potpredsjednik iz redova nacionalnih manjina je nešto dobro što je naslijeđeno iz prethodnih saziva.

“Da, postojala je mogućnost da se oni dogovore, međutim ne postiji šansa da se oni dogovore jer gospoda iz albanskih redova insistiraju na tom mjestu a s druge strane gospoda iz BS takođe insistiraju na tome i sad vas pitam je li bolje da niko od njih ne bude ili neko od njih da bude? Ukoliko ne mogu oni da se dogovore bolje da se nađe rješenje kako bi neko bio izabran”, ocijenio je Radunović.

Navodi problem je što su jedni opozicija, a jedni Vlast.

“Da je BS u vlast lako bi se oni dogovorili, a vama je problem što će biti tri potpredsjednika iz vlasti”, rekao je on.

Rakočević je na to odgovorio da razumije što on govori, ali da se mora naći mehanizam koji će omogućiti dijalog između manjinskih naroda.

“Suguran sam da bi našli mehanizme, principijelno je da se dođe do dijaloga”, objašnjava Rakočević.

Izvor:Standard