Ona je pojasnila da kriptovane komunikacije sa te aplikacije mogu biti dokaz u krivičnom postupku jedino ako odbrana u postupku nema prigovora – što se u praksi ne očekuje jer za te „dokaze“ Vrhovni sud prethodno nije odobrio mjere tajnog nadzora.

POBJEDA: Javnost danima polemiše o presudi Evropskog suda pravde, u kojoj je ocijenjeno da se presretnute komunikacije sa „Skaj“ aplikacije ne mogu koristiti kao dokaz na sudu. Advokati već izvjesno vrijeme ukazuju na to da kriptovane komunikacije ne mogu biti dokaz jer su pribavljene uz kršenje međunarodnih propisa i domaćih zakona jer je Vrhovni sud dužan da odobri mjere tajnog nadzora. Kakav je Vaš stav o ovom pitanju? Da li „Skaj“ prepiske mogu da budu dio materijala za dokazni postupak, ali ne i da služe kao isključivi, ultimativni dokaz?

STANKOVIĆ-MUGOŠA: „Skaj“ prepiske mogu biti dokaz u krivičnom postupku samo u situaciji da odbrana ne prigovori - što se u praksi ne može očekivati jer za dokaz pribavljen na takav način prethodno nijesu odobrene mjere tajnog nadzora. „Skaj“ prepiske tako ne mogu biti relevantan dokaz jer nemaju zakonski osnov.

POBJEDA: Smatrate li da bi sudovi u Crnoj Gori, koja hoće da uskladi svoje zakonodavstvo sa pravnim tekovinama EU, trebalo da postupe po ovoj odluci i počnu da izdvajaju „Skaj“ dokaze kao pravno nevaljane, ukinu određene i produžene pritvore ili obustave postupke u „Skaj“ predmetima?

STANKOVIĆ-MUGOŠA: Sudovi su u obavezi da navodne „Skaj“ dokaze izdvoje iz spisa premeta kao pravno nevaljane i ukinu pritvore okrivljenima koje su odredili na osnovu istih.

Pritom, i postupajući tužioci treba da imaju u vidu nevaljanost dokaza na kojima pokreću postupke i podižu optužnice kako ne bi stvarali troškove postupaka u kojima će okrivljeni biti oslobođeni i plaćeni im troškovi neosnovano vođenih postupaka - koji su od nekoliko hiljada, pa i do nekoliko desetina hiljada eura.

POBJEDA: Vrhovno državno tužilaštvo saopštilo je da ostaje pri stavu da se validnost i zakonitost „Skaj“ komunikacija ne dovodi u pitanje, te da je to za njih, uprkos presudi Evropskog suda, zakonit dokaz. Oni kažu da je ta presuda primjenjiva samo na članice EU, te da samim tim ne važi za Crnu Goru. Je li Crna Gora dužna da primjenjuje pravnu tekovinu EU - pogotovo uzevši u obzir stremljenje naše države ka toj zajednici? Je li primjena evropskih propisa, pravnih akata i sudskih presuda EU obaveza za kandidate za članstvo?

STANKOVIĆ-MUGOŠA: Vrhovno državno tužilaštvo je sada u nezavidnoj situaciji jer su procesuirali veliki broj postupaka na osnovu „Skaj“ dokaza i već su proizveli velike troškove postupka.

Sada pokušavaju da iste opravdaju iako je pravno utemeljeno i ekonomičnije da se poštuje presuda Evropskog suda jer Crna Gora, kao kandidat za članstvo u EU, treba da primjenjuje njihove presude i da se na njih poziva prilikom donošenja odluka.

POBJEDA: Smatrate li da VDT ovakvim stavom prkosi zaključcima Evropskog suda? Kako se ovakav stav VDT može reflektovati na naš evropski put, ali i na procese u državi?

STANKOVIĆ-MUGOŠA: Odluke u sudskim postupcima ne donosi VDT, već sud. Tako da je na sudijama teret odlučivanja da li će poštovati presudu.

POBJEDA: Je li došlo vrijeme da neka sudska instanca zauzme stav o ovom pitanju? Od koga se to može očekivati i čija je to obaveza?

STANKOVIĆ-MUGOŠA: Treba očekivati od Vrhovnog suda da zauzme stav da li će se primjenjivati presuda Evropskog suda pravde u postupcima koji se vode u Crnoj Gori, a imajući u vidu činjenicu da se u parničnim postupcima primjenjuju - očekujem da će to biti slučaj i u krivičnim.

Nema razloga da se presude Evropskog suda pravde ne primjenjuju u krivičnim postupcima ako se primjenjuju u parničnim.

POBJEDA: Advokati u Crnoj Gori su u više navrata ukazivali na to da su „Skaj“ komunikacije operativne informacije koje je potrebno dokazati jer sama informacija, koju je presreo EUROPOL, nije dokaz. Uprkos tome, u Crnoj Gori postoji više slučajeva pritvaranja osumnjičenih po tom osnovu. Je li presuda Evropskog suda nagovještaj da će ti osumnjičeni biti oslobođeni, te da slijede masovne odštete iz državnog budžeta?

STANKOVIĆ-MUGOŠA: Činjenica je da su „Skaj“ komunikacije operativne informacije i one same po sebi ne mogu imati snagu dokaza, tako da se može očekivati da budu oslobođena lica za koja je postupak pokrenut isključivo na „Skaj“ komunikaciji - bez drugih dokaza.

POBJEDA: Smatrate li da je određivanje pritvora, kao mjere obezbjeđenja prisustva osumnjičenih, postala isključiva praksa u našem pravosuđu, te da istražitelji druge mjere uopšte ne uzimaju u obzir? Prave li nadležni takvim potezima predstave za javnost?

STANKOVIĆ-MUGOŠA: Pritvor se često određuje kao mjera obezbjeđenja prisustva okrivljenog iako postoje i druge mjere koje naši pravosudni organi ne koriste u dovoljnoj mjeri.

Pritvor je skup jer država okrivljenom obezbjeđuje smještaj, hranu, obezbjeđenje, a često i advokata.

Smatram da treba što više koristiti institut jemstva - što bi bilo kako u interesu okrivljenih, tako i u interesu države. U tom slučaju za državu nema ni troškova ni štete jer: u slučaju da se okrivljeni ne odazove pozivu - imovina koja je data kao jemstvo postaje imovina Crne Gore, a okrivljeni se po potjernici kasnije pronađe, pritvori i bude dostupan za suđenje.

POBJEDA: Posljednje tri godine ima više slučajeva pritvaranja zatvorenika bez dokaza, koji nakon izvjesnog vremena zbog toga napuštaju prostorije Istražnog zatvora. Smatrate li da se radi o političkim procesuiranjima zarad „očiju Evrope“ – koja zapravo od Crne Gore ne očekuje masovna hapšenja – već pravosudne presude – kojih, nažalost, nema ni na vidiku?

STANKOVIĆ-MUGOŠA: Simptomatično je da do spektakularnih hapšenja dolazi pred posjete određenih zvaničnika i da su vrijeme i način pritvaranja medijski propraćeni na način kojim se vrijeđa prezumpcija nevinosti. A kasnije se ti slučajevi razvodnjavaju. 

Slučaj Katnića može imati dalekosežne posljedice

POBJEDA: Može li se ocijeniti da SDT - u slučaju Milivoja Katnića, koji štrajkuje glađu i žeđu - odbija da predloži bilo koju drugu mjeru, koristi pritvor kao kaznu, a ne kao mjeru? Da li treba čuti izjašnjenje sudova, odnosno u ovom slučaju – Višeg suda u Podgorici?

STANKOVIĆ-MUGOŠA: I sud i tužilaštvo treba da vode računa o životu i zdravlju svakog okrivljenog, a posebno o licima koja su pritvorena. Pritom treba posebno da vode računa da li je pritvor neophodan, jer je to krajnja mjera koja treba da se koristi - samo u situaciji ako se ne može izreći druga.

Vrhovno državno tužilaštvo je sada u nezavidnoj situaciji jer su procesuirali veliki broj postupaka na osnovu „Skaj“ dokaza i već su proizveli velike troškove postupka. Sada pokušavaju da ih opravdaju iako je pravno utemeljeno i ekonomičnije da se poštuje presuda Evropskog suda. Crna Gora, kao kandidat za članstvo u EU, treba da primjenjuje presude Evropskog suda i da se na iste poziva prilikom donošenja odluka – poručila je Stanković-Mugoša vrhoSmatram da se u ovom slučaju prenaglilo i da to može imati dalekosežne posljedice po pitanju zaštite ljudskih prava.

 

Izvor: Pobjeda