U školama se dijele na bogate i siromašne, ne suzbija se nasilje
Foto: Pobjeda/Dragan Mijatović

U školama se dijele na bogate i siromašne, ne suzbija se nasilje

U školama postoje grupe siromašnih i bogatih, i onda se ponižavaju drugi kako bi se ovi koji to rade osjećali većim. Uvijek se znalo ko se s kim druži, ko ima veća finansijska primanja. Svi se šale na tuđi račun i niko ne obraća pažnju na druge učenike, niko ne rješava problem, a oni su veoma tužni i potišteni - riječi su pojedinih učenika koji su u kratkom filmu ,,Za građansku budućnost“ govorili o problemima sa kojima se suočavaju u obrazovnim ustanovama, o vršnjačkom nasilju... Film je prikazan na konferenciji Akcije za ljudska prava, koja je bila posvećena dječjim pravima na obrazovanje, o ljudskim pravima.

- Često sam gledao nasilje. Učestvovao sam indirektno da branim druga jer je slabiji – rekao je u filmu jedan učenik.

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević kazala je da je neophodno da se u škole vrati građansko obrazovanje da bude obavezan predmet, što su i inicirali kod resornog ministarstva, na što je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović odgovorila da su pokrenuli procedure analize nastavnih planova i programa i da je to kompleksan proces. Ministarka je kazala da je pristalica da se uvede taj predmet u nastavni plan i program. Istakla je da smo kao društvo previše vremena bili izloženi podjelama na različitim nivoima i da je naša različitost naša najveća snaga.

Gorjanc Prelević je objasnila da su inicijativu da se vrati građansko obrazovanje, koje više nije obavezan predmet od 2017.godine, utemeljili i na međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima i Univerzalnoj deklaraciji, gdje se ističe da svako dijete ima pravo na obrazovanje o ljudskim pravima, obrazovanje mirovnog karaktera, koje će ga osposobiti da poštuje druge ljude.

Ministarka je kazala da o poštovanju različitosti djeca treba da uče i kod kuće, te da treba češće organizovati i radionice za roditelje, koliko je važno da prihvatimo druge - da svi imamo različite navike, kulturološke stavove, različita iskustva i da je to najvrednije što ova zemlja ima.

- Kada to postavimo tako sve će biti jednostavnije – rekla je ministarka.

Kazala je da u praksi bilježimo slučajeve koji nikome ne idu u prilog, te da svi treba da daju sve od sebe da riješe probleme. Osvrnula se na slučaj u kojem je učenik nasrnuo na profesora, ističući da li se rješava problem ako se đak prebaci po četvrti – peti put u drugu školu, da neko drugi ima taj problem. Tražili su, kako je rekla, sve podatke o ovom slučaju da pokušaju da definišu na koji način se može riješiti izazov. Pedagoške psihološke službe treba da dostave Ministarstvu prosvjete izvještaj što rade, jer su zatrpani administrativnim poslovima, te da je ključni dio njihovog posla postao usputni i uključuju se u slučajeve kada je već kasno.

- Jedna profesorica u jednoj srednoj školi je udarila učenika – rekla je ministarka Jakšić-Stojanović.

Ministarka je na konferenciji govorila i o tome kako se izgubilo poštovanje prema prosvjetnom radniku, prema starijima i da svako treba da preuzme dio krivice.

Temelj za promjenu je u obrazovnom sistemu, rekao je autor filma, novinar i urednik Nemanja Živaljević. Ispričao je da dok je radio na filmu, postavljao pitanje je li dobar roditelj, koliko je posvećen djeci i da li poštujemo njihova prava.

- Zaključio sam da moram da se promijenim. Temelj za promjenu je u obrzaovnom sistemu. Predmet građansko obrazovanje bi doveo do toga da imamo tolerantniju, srećniju djecu. Samo tako možemo da stvorimo društvo koje može da ide naprijed – kazao je on.

U filmu je ombudsman Siniša Bjeković istakao da nedostaje empatije među djecom, te je kritikovao što nasilje postaje uobičajena matrica komunikacije među ljudima u Crnoj Gori.

Gorjanc-Prelević je tokom diskusije rekla da obrazovni sistem danas školuje sjutrašnje roditelje.

Zamjenica ombudsmana Snežana Mijušković kazala je da dobijaju više pisama od djece, roditelja, nastavnika, te da o problemu vršnjačkog nasilja jednako pričamo danas kao prije pet ili deset godina.

Psihološkinja Ana Ćalov-Prelević rekla je da roditelji i djeca treba da dobiju psihološku podršku, odnosno psihoterapijski tretman koji je nekada potreban, te da ga nije u školi moguće pružiti.

A izvršna direktorica udruženja Roditelji Kristina Mihailović kazala je da postoji kriza unutar porodice, i da nemamo mehanizam da odgovorimo na tu krizu, odnosno da fali sistem podrške za porodice.

- I takvo stanje je u svakoj opštini u Crnoj Gori. Bez toga nema promjene u ponašanju naše djece – rekla je ona.

Savjetnik i zamejnik šefa misije Ambasade Kanade u Beogradu Dejvid Morgan kazao je da u našoj državi imamo dosta izazova, te da učeći djecu o ljudskim pravima kreiramo odgovorne generacije, koje će da se bore protiv nepravde i diskriminacije.

Djeci fali primjenljivog znanja
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović rekla je da je nužno da se uradi smislena reforma obrazovnog sistema. Kazala je da u našem planu i programu, nažalost, nešto ne funkcioniše, te da đacima nedostaje primjenljivo znanje. Podsjetila je na loše rezultate na PISA testiranju, na skandal prepisivanja na eksternoj maturi, podatak da postoji nesklad između rezultata eksternih testiranja, PISA i onoga što učenici ostvare kao uspjeh na kraju godine.

- Negdje smo pogriješili, da vidimo što možemo da uradimo dalje – rekla je ona.

Ispričala je da se vozila u automobilu sa sinom koji je u četvrtom razredu i da ga je pitala da li će stići prije do kuće ako krenu drugim putem, a pravougaoni je put. Da je, kako je rekla sistem postavljen kako treba, zaključak bi bio da je dužina puta ista.

Ministarska je rekla da u planovima i programima nedostaju prirodne nauke, jer su u tom dijelu rezultati đaka najgori, ali i umjetnost, kultura, bez čega nema razvoja društva.

Izvor Pobjeda

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.