Svaki peti građanin jednom sedmično povjeruje u dezinformaciju

Svaki peti građanin jednom sedmično povjeruje u dezinformaciju

Svaki peti građanin, odnosno 21,9 odsto, jednom sedmično povjeruje u dezinformacije, dok 15 odsto njih u dezinformacije povjeruje jednom dnevno, pokazalo je istraživanje koje je za potrebe Centra za demokratsku tranziciju (CDT) sproveo institut Damar.

Kako navode iz CDT-a, isto istraživanje pokazuje da je u dezinformaciju jednom u mjesec dana povjerovalo 22,6 odsto građana, dok nešto više od četvrtine njih tvrdi da nikada nije povjerovalo u lažne informacije.

"Svaki peti građanin/ka (19,1 odsto) makar jednom dnevno uoči neku informaciju za koju posumnja da je lažna, dok svaki četvrti jednom sedmično uoči sadržaj za koji smatra da je dezinformacija. Svega 8,4 odsto građana/ki navodi da u prošloj godini nijesu uočili neku objavu za koju su posumnjali da je dezinformacija", navodi se u saopštenju.

Istraživanje je pokazalo i da manje od polovine građana (48,3 odsto) smatra da prosječna osoba može prepoznati lažnu vijest. Da ne može ili uglavnom ne može da prepozna lažnu vijest kazalo je 27,7 odsto ispitanika, odnosno više od četvrtine građana Crne Gore.

"Takođe, 57,2 odsto građana/ki smatra da prosječna osoba u Crnoj Gori ne mari za tačnost informacija, već vjeruje u ono što želi", pokazalo je istraživanje.

Građani rijetko provjeravaju sumnjive informacije

U situacijama kada posumnjaju da je neka informacija u medijima ili na internetu lažna, kako je pokazalo istraživanje, četvrtina građana konsultuje porodicu ili prijatelje, međutim svaki peti kaže da rijetko kada provjerava informacije.

"Takođe, 15,7 odsto građana/ki nam je kazalo da u ovakvim slučajevima ipak odluči da ne konsultuje nikoga. Tek 4,8 odsto građana/ki se ipak opredijeli da provjeri informaciju kod nadležnih institucija", navodi se u saopštenju.

Upitani gdje najčešće uočavaju dezinformacije ispitanici navode da su to društvene mreže (43,2 odsto odgovora), ali i u domaći mediji (40 odsto), mediji iz regiona (14,7 odsto)...

Na pitanje, zbog čega se, po njihovom mišljenju, šire dezinformacije, najviše je onih koji navode da je to u cilju skretanja pažnje s važnih tema (28,1 odsto), ali i u cilju širenja uticaja na donošenje državnih odluka (15,8 odsto), ostvarivanja finansijske dobiti (15,8 odsto), narušavanja bezbjednosti države (13,5 odsto)…

Istraživanje je sprovedeno u periodu od 4. do 14. decembra 2023. godine na uzorku od 1004 ispitanika.

Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta koji finansira Program za profesionalizaciju medija Ambasade SAD.

Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje iznešeni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.

Izvor:RTCG

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.