Amerika i izbori: Republikanci na putu da preuzmu Kongres, Demokrate bliže pobjedi u Senatu
Ilustracija

Amerika i izbori: Republikanci na putu da preuzmu Kongres, Demokrate bliže pobjedi u Senatu

Republikanska stranka na putu je da od Demokratske partije preuzme kontrolu na Predstavničkim domom američkog kongresa, pokazuju preliminarni rezultati izbora održanih u utorak.

Ali u borbi za gornji dom, Senat, vođstvo su preuzela demokrate, čiji kandidat Džon Feterman je proglasio pobjedu nad republikancem Memetom Ozom, pa je trenutni odnos snaga 48-47.

senat

U ovom trenutku teško je prognozirati rezultate u mnogim državama poput Džordžije, Arizone i Nevade.

Glasači u Americi birali su svih 435 poslanika donjeg, Kongresa i 35 od 100 članova Senata.

Prema izlaznim anketama Edisona i Rojtersa, trenutno u Kongresu republikanci imaju 197 mjesta, a demokrate 173. Za većinu u ovom domu je potrebno 218 mandata.

kongres

Biraju se i guverneri 36 od 50 saveznih država, i veliki broj zvaničnika saveznih država i nižih nivoa vlasti.

Na izborima nisu zabilježene značajnije napravilnosti, ali je bivši predsjednik Donald Tramp opet pokušao da da dovede u sumnju integritet glasanja.

Očekuje se da će ovi izbori poslužiti Trampu kao odskočna daska za povratak u Bijelu kuću 2024.

Džozef Bajden, aktuelni predsjednik Amerike, koji je sa saradnicima u Bijeloj kući pratio dešavanja u izbrnoj noći, rekao je da bi pobjeda republikanaca mogla da oslabi demokratiju.

Šta se desilo širom Amerike?

Megi Hasan, kandidatkinja Demokratska stranke, zabilježila je tijesnu pobjedu u državi Nju Hempšir u trci za Senat, dok je Džej Di Vans, republikanac, trijumfovao u trci u Ohaju.

Republikanac Brajan Kemp porazio je Stejsi Abrams iz Demokratske stranke u veoma neizvjesnom okršaju za guvernersku poziciju u Džordžiji.

Ipak, u nadmetanju za senatorsko mjesto u ovoj saveznoj državi, veoma je mala razlika u glasovima koje su dobili demokrata Rafael Vornok i republikanac Heršek Voker.

Od značajnih trka za izbor guvernera - na Floridi, prema projekcijama rezultata, Ron de Santis ide ka pobjedi, kao i demokrata Džon Šapiro u Pensilvaniji.

Konačni rezultati trke za Kongres neće biti poznati uskoro.

Više od 46 miliona Amerikanaca i Amerikanki glasalo je dan uoči izbora, lično ili elektronskom poštom, pa će nadležnima biti potrebno vrijeme za brojanje i obradu listića.

Kako trenutno stoje stvari

Cjelokupne slike rezultata izbora nema, ali se mogući izvući prvi zaključci

"Crveni talas" koji su republikanci predviđali više izgleda kao talasanje.

Ne djeluje da će to biti težak poraz kao što su demokrate strahovale.

Zadržali su veliki broj mandata tamo gdje su djelovali ranjivo.

Pobjeda u trci za senatorsko mjesto u Pensilvaniji je veoma značajna.

Izlazne ankete ukazuju da su privreda i inflacija bile glavna pitanja za birače, od čega su koristi imali republikanci.

Kampanja demokrata bila je usredsređena na pitanja abortusa i upozorenja da je američka demokratija u opasnosti.

Republikanci su krivili Bajdenovu administraciju za rast cijena i troškova života.

Iako će demokrate vjerovatno izgubiti kontrolu nad Predstavničkim domom, a i trka za Senat je tijesna, osjetiće neku vrstu olakšanja.

Partija na vlasti u Vašingtonu obično izgubi mandate na izborima za Kongres, ali djeluje da će Bajden doživeti lakši poraz nego njegovi Barak Obama i Donald Tramp, njegovi prethodnici na mestu predsjednika.

Ipak, republikanska većina u oba doma Kongresa značiće da će moći da blokira svaki zakon koji Bajden predloži.

Tramp upozorio rivala De Santisa

Donald Tramp je upozorio reizabranog guvernera Floride Rona de Santisa da se ne kandiduje za predsjednika Amerike 2024, rekavši da bi to naškodilo Republikanskoj stranci.

"Mislim da bi napravio grešku. Mislim da se bazi to ne bi dopalo", rekao je bivši predsjednik za Foks njuz.

On je takođe zapretio da će objaviti neprijatne informacije o 44-godišnjaku, ne navodeći detalje.

Mediji već nedeljama spekulišu da će uskoro obojica objaviti predsjedničke kandidature i postati protivnici u trci za najvažniju političku funkciju u Americi.

Šta su "izbori sredine mandata" i ko se bira?

Ovo su izbori za Kongres, koji se sastoji iz dva dijela - Predstavničkog doma i Senata.

Ovi izbori održavaju se svake dvije godine, a kad padnu na polovinu predsjednikovog četvorogodišnjeg mandata, nazivaju se izborima sredine mandata.

Kongres usvaja zakone za čitavu zemlju.

Predstavnički dom odlučuje o kojim zakonima će se glasati, dok Senat može da ih blokira ili odobri, potvrdi predsjednikova naimenovanja i, mnogo ređe, povede bilo kakve istrage o njemu.

Svaka savezna država ima po dva senatora, koji služe šestogodišnje mandate.

Predstavnici služe dvije godine i zastupaju manje distrikte.

BBC na srpskom

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.