Bjeković je podsjetio da je 2013. godine Institucija zaštitnika iznijela stanovište da romskoj populaciji treba obezbijediti niži cenzus, kako bi bili adekvatno predstavljeni u Skupštini.

Bjeković je istakao da, prevashodno jer su Romi marginalizovana grupa,u Instituciji zaštitnika ostaju pri tome da treba omogućiti da imaju svog predstavnika u parlamentu, na sličan način kako je to omogućeno nekim drugim etničkim grupama.

Kako je naveo, najveći dio tih zapažanja viđen je u strateškim dokumentima države, gdje su Romi prepoznati kao vulnerabilna i najmarginalizovanija grupa u državi.

“U parlamentu je bilo mnogo manje priče nego što je trebalo biti, a sa druge strane to je možda jedan od najboljih pokazatelja zašto je važno obezbijediti manjinski cenzus za pripadnike romske populacije”, rekao je Bjeković.

To je, kako je dodao, možda jedan od najboljih indikatora da postojeća struktura parlamenta nije doprinijela raspravi o pravima i statusu Roma u Crnoj Gori.

Bjeković je kazao da ne zna kakvom dinamikom će ići reforma izbornog zakonodavstva, dodajući da se zalaže za utvrđivanje najboljeg modela.

Kako je rekao, ne smatra da bi se putem manjinskog cenzusa ugrozio bilo ko drugi, već da samo treba pronaći odgovarajuću mjeru.

“Bez obzira na ukupno učešće u stanovništvu u Crnoj Gori, Romi su generalno, ne samo sa demografskog aspekta, nego i sa ekonomskog, socijalnog i svakog drugog, vrlo ugrožena i marginalizovana grupa”, rekao je Bjeković.