Crnogorska opozicija mora prihvatiti institucije države
Profesor Bertoa: Potrebne žrtve i vlasti i opozicije

Populizam ne mora biti loš

Crnogorska opozicija mora prihvatiti institucije države

Crnogorsko se društvo može smatrati konsolidovanom demokratijom iako se u toj demokratiji još nije dogodila smjena vlasti na izborima, kaže za Kodex profesor komparativne politike na Univerzitetu Notingem Fernando Kasal Bertoa.

Profesor Bertoa je gostovao na Fakultetu političkih nauka u Podgorici gdje je studentima održao predavanje iz komparativne politike.

Da bi crnogorsko društvo zaživjelo u punom demokratskom kapacitetu potrebne su žrtve i vlasti i opozicije, smatra profesor Bertoa. I opozicija i vlast bi se trebali ponašati drugačije.

“Trebalo bi da prestanu da jedni u drugima gledaju neprijatelje. Kada je istorija u srži politike i kada se politika zasniva na identitetu, podjele su neminovnost. Crna Gora ima još jedan problem a to je nelojalnost opozicije institucijama države. Opozicija mora prihvatiti institucije države ako misli da dođe na vlast.“ kaže za Kodex profesor Bertoa.

Profesor Bertoa smatra i da aktuelni zakon o finansiranju političkih partija, koji favorizuje samo parlamentarne stranke, ne doprinosi širenju novih ideja ili ponudi novih političkih opcija građanima. Štaviše, kaže Bertoa, parlamentarne stranke imaju a vanparlamentarne stranke nemaju mogućnost privatnih donacija u istom obimu, što je još jedna prepreka da oni koji su nezadovoljni političkom ponudom dođu do svog glasa.

Na pitanje da li je u starim demokratijama moguće da premijer i direktor Agencije za spriječavanje korupcije budu u bliskim rodbinskim vezama profesor Univerziteta Notingem kaže da zakonske prepreke za tako nešto ne postoje ali da se to ne može dogoditi.

bertoa

Bertoa: Vlast i opozicija da prestanu da jedni u drugima gledaju neprijatelje

”U starim demokratijama, pored zakonske regulative, postoji i politička kultura kao nepisana pravila po kojima funkcioniše sistem. Ta kultura zasnovana na obrazovanju generacija ne dozvoljava takve pojave. Zato je stvari dobro regulisati zakonom ali je obrazovanje mnogo bolje. Izgrađena politička kultura reguliše mnoge pojave u politici  starih demokratija”, kaže za  Kodex profesor komparativne politike na Univerzitetu Notingem Fernando Kasal Bertoa.  

Pojava populizma u Evropi, od kojeg se mnogi plaše, ne mora na kratke staze da bude loša. Na dugi rok populizam može imati loše posljedice po društva ali u kratkom roku može dovesti do buđenja tradicionalnih partija, smatra profesor Bertoa.

“Čini se da su se tradicionalne partije u Evropi, i njihovi lideri, uljuljkali u svojim pozicijama i odvojili od građana. U vremenu kada ljudi traže odgovore na mnoga pitanja koja ih brinu, a kada ih ne dobijaju od tradicionalnih partija, onda ih traže kod populista. Ne zbog toga što populisti imaju smislen odgovor na ta pitanja već zbog same činjenice da imaju odgovor. Sada je na tradicionalnim partijama da se probude i da pokažu da su stvari mnogo kompleksnije od priče populista.” kaže za  Kodex profesor komparativne politike na Univerzitetu Notingem Fernando. 

Profesor Bertoa je za Kodex komentarisao i Bregzit poručujući da su stvari mnogo komplikovanije nego što izgledaju. Čak se ni sada, a trenutak razvoda sa EU se neumitno približava, ne zna šta i kako će se dogoditi.

“Najgora stvar koja je zadesila Ujedinjeno Kraljevstvo u aktuelnom trenutku jeste čiinjenica da odavno nije bilo lošijih političara, ni u vlasti ni u opoziciji. Od onoga što je bio konsultativni referendum koji je trebalo da Dejvidu Kameronu posluži kao jak štih pri pregovorima sa Briselom o poziciji Ujedinjenog Kraljevstva u ujedinjenoj Evropi došli smo do tačke u kojoj političari govore da nijesu bili svjesni posljedica koje Bregzit sa sobom nosi.” kaže Bertoa.

 

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.