Više državno tužilaštvo uvažilo je pritužbu Uprave za inspekcijske poslove, u kojoj je predloženo saslušanje nekoliko lica u svojstvu svjedoka i to direktora Muzeja u Bijelom Polju Željka Raičevića, pomoćnice direktora u Upravi za zaštitu kulturnih dobara Petre Zdravković i inspektorke za kulturna dobra Dragane Bošković-Drobnjak

iše državno tužilaštvo usvojilo je pritužbu Uprave za inspekcijske poslove i ocijenilo da je Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju preuranjeno odbacilo krivičnu prijavu protiv Gorana Radovića, Ilije Laloševića i Marije Novaković zbog propusta u rekonstrukciji zgrade bjelopoljskog muzeja. Iz VDT-a je državnom tužiocu ukazano na dokaze koje je još potrebno izvesti. 

Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju, podsjetimo, u maju ove godine odbacilo je krivičnu prijavu protiv prof. dr Ilije Laloševića, prof. dr Gorana Radovića i arhitektice Marije Novaković zbog krivičnog djela uništenje i oštećenje kulturnog dobra iz člana 253a Krivičnog zakonika Crne Gore. Tužilac je konstatovao da „ne postoji osnovana sumnja da su izvršili prijavljena krivična djela, niti bilo koje drugo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti“. Krivičnu prijavu podnio je Odsijek za inspekciju za zaštitu kulturnih dobara i kulturne baštine Uprave za inspekcijske poslove nakon što je Uprava za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) krajem novembra prošle godine odbila da primi izvedene radove na rekonstrukciji Muzeja u Bijelom Polju, jer su „nestručno i nekvalitetno izvedeni, s odsustvom zanatskih vještina i tehnika, te nijesu u saglasnosti sa projektnom dokumentacijom, niti sa pravilima muzejske i konzervatorske djelatnosti“.

SASLUŠANJA

Više državno tužilaštvo uvažilo je pritužbu Uprave za inspekcijske poslove, u kojoj je, u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja, predloženo saslušanje nekoliko lica u svojstvu svjedoka i to direktora Muzeja u Bijelom Polju Željka Raičevića, pomoćnice direktora u Upravi za zaštitu kulturnih dobara Petre Zdravković i inspektorke za kulturna dobra Dragane Bošković-Drobnjak, koja je i postupala u vezi sa spornim radovima na rekonstrukciji Muzeja. To je Pobjedi potvrđeno iz Uprave za inspekcijske poslove, uz napomenu da su predložili i vršenje uviđaja na licu mjesta, te dopunu vještačenja po vještaku iz oblasti građevinarstva i arhitekture.

Više izvora Pobjede potvrdilo je da je osnovni državni tužilac na Cetinju već saslušao Petru Zdravković, te da su saslušanju prisustvovali i akteri krivične prijave - Goran Radović, Ilija Lalošević i Marija Novaković. Oni su imali pravo na komentar i postavljanje pitanja. Novaković se pojavila u društvu advokata, dok su Lalošević i Radović došli bez pravnog zastupnika. Radović je, prema tvrdnjama izvora Pobjede, bio najglasniji tokom saslušanja Petre Zdravković, koja se uglavnom držala zvaničnih izvještaja Uprave za zaštitu kulturnih dobara i hronologije postupanja ovog organa od momenta kada se krenulo u rekonstrukciju pa sve do izvještaja kojim se ne prihvataju izvedeni radovi. Zdravković je posebno apostrofirala da se pojedinačna pokretna kulturna dobra čuvaju u neadekvatnim uslovima, u metalnim kontejnerima uz zgradu Muzeja, te da u ovom trenutku niko ne zna u kakvom su stanju jer je izostao pravovremeni nadzor i njihovo skladištenje u propisanim uslovima.

Baština natrpana u metalni kontenjer koji je više godina jedini dom Muzeja 

Iz Uprave za inspekcijske poslove Pobjedi je objašnjeno da je u njihovoj pritužbi, između ostalog, ukazano na nepravilno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje zbog nesaslušanja svjedoka podnosioca krivične prijave – inspektorke za kulturna dobra Dragane Bošković-Drobnjak, kao i na stav tužioca da predmetni objekat nije završen i da se nepravilnosti mogu otkloniti, te da zbog toga nema elemenata krivičnog djela.

- Sve ovo iz razloga što je nesporno utvrđeno da postoji veliki broj nepravilnosti, učinjenih od strane osumnjičenih lica, koja upućuju na osnovanu sumnju da je izvršeno navedeno krivično djelo, što je potkrijepljeno i nalazom/mišljenjem vještaka odgovorajuće struke. Takođe, tužilac nije uzeo u obzir činjenicu da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara odbila da primi radove izvođača na predmetnom objektu, pa ne stoji stav tužioca da objekat nije završen i da komisija nije primila radove – saopšteno je iz Uprave za inspekcijske poslove.

RELATIVIZACIJA

Takođe, u pritužbi je konstatovano da je Krivičnim zakonikom decidirano propisano koji su bitni elementi krivičnog djela uništenje i oštećenje kulturnog dobra iz člana 253a, pa je radnja izvršenja određena alternativno i to kao oštećenje, uništenje ili činjenje neupotrebljivim kulturno dobro.

- Dakle, u konkretnom slučaju predmetno kulturno dobro je oštećeno, što jasno proizilazi i iz nalaza i mišljenja angažovanog vještaka, koji je izmeđo ostalog naveo da su se propusti desili na realizaciji ugovorenog objekta i njegovoj rekonstrukciji, pa je jasno da postoji osnovana sumnja da su prijavljena lica izvršila krivično djelo iz člana 253a Krivičnog zakonika. Stav tužioca da predmetni objekat nije završen i da se nepravilnosti mogu otkloniti je neprihvatljiv i pogoduje osumnjičenima, pa tužilac ne ostvaruje svoju funkciju gonjenja učinilaca krvičnih i drugih djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti. Ne može se reći da krivično djelo nije izvršeno, odnosno da nema dokaza za isto zato što se nepravilnosti mogu otkloniti jer bi tako odstupanje vodilo ka pravnoj nesigurnosti i relativizaciji krivično pravnih normi - navodi se u pritužbi Uprave za inspekcijske poslove, koju je usvojilo Više državno tužilaštvo.

Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju, kako saznaje Pobjeda, saslušalo je i direktora Muzeja Željka Raičevića, dok inspektorka Dragana Bošković-Drobnjak još nije saslušana.