Godišnji samit NATO-a, koji traje do 11. jula, poklapa se sa 75. godišnjicom njegovog osnivanja i održava se dok traje rat u Ukrajini.

U Vašingtonu će biti predstavnici svih NATO partnera, uključujući i Evropsku uniju.

Prisustvovaće delegacija Crne Gore na čijem čelu će biti premijer Milojko Spajić, a u njenom sastavu će biti i ministar vanjskih poslova Filip Ivanović i ministar odbrane Dragan Krapović, saopšteno je ranije iz Vlade Crne Gore.

Prisustvovaće i čelnici Ukrajine, Japana, Australije, Novog Zelanda i Južne Koreje.

Samit će se fokusirati na tri glavne teme.

Prvi je jačanje odbrane. Od ruske aneksije Krima 2014. godine, glavni prioritet NATO-a bio je jačanje odbrane kako bi se izbjegao rat. Ova agenda je promijenjena prije dvije godine, nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u punom obimu.

NATO je na samitu u Madridu dogovorio novi strateški koncept, koji se zasnivao na postojećim naporima za jačanje odbrane.

Godinu dana kasnije, u Viljnusu, saveznici su se dogovorili o novim planovima za ispunjenje te vizije. Samit u Vašingtonu će se sada fokusirati na implementaciju ovih planova, kako bi se odvratio oružani napad i zaštitio savez, piše Radio Slobodna Evropa.

Od Madrida, NATO saveznici su ostvarili napredak u implementaciji-povećali su izdatke za odbranu, dodali snage visoke spremnosti, modernizovali zapovijedanje i kontrolu, transformirali vježbe kolektivne odbrane i uspješno integrisali nove saveznike: Finsku i Švedsku.

Druga tema samita biće podrška naporima Ukrajine da se odbrani od ruske invazije.

Ukrajina će biti “na vrhu našeg dnevnog reda i na dobrom smo putu za uspješan samit”, rekao je ranije Jens Stoltenberg.

Međutim, šanse da Ukrajina tokom samita u Vašingtonu dobije zvaničan poziv za članstvo u NATO savezu gotovo da i nema.

Treća tema samita biće jačanje globalnog partnerstva NATO-a.

Izvor: RSE