Iz Ministarstva, međutim, navode prednosti poput ekonomskih, zatim veće stabilnosti snbdijevanja električnom energijom, pa do geopolitičkih - od pristupa globalnom tržištu i mogućoj supstituciji gasne Termoelektrane umjesto Pljevaljske.

Nataša Kovačevic  iz CEE Bankwatch podsjeća da se tim projektom ignorišu i preuzete obaveze  iz Pariskog  sporazuma i Sofijske deklaracije da će se do 2025. godine izbaciti fosilna goriva iz upotrebe.

"Crna Gora nema razvijenu ni gasnu infrastrukturu, niti je zavisna od gasa, što jeste njena prednost u slučaju globalne energetske krize, tim prije što su neke od najveći izvoznica gasa, poput Azerbejdžana u svijetu prepoznate kao nedemokratski režimi. Takav  projekat bi uostalom, iziskivao i ogromna  kreditna ulaganja što bi dugoročno dovelo i do dužničkog  ropstva", kaže Kovačević.

Kovačevic podsjeća i da Evropa aktivno radi na smanjenju gasne zavisnosti.

"Proklamovani cilj je do 67 odsto manje upotrebe fosilnih  goriva, što ovakve namjere resornog Ministarstva dodatno čini neopravdanim i rizičnim", navela je ona. 

Pored ekoloških projekat, kako kaže Kovačevićeva, nosi i ozbiljne bezbjednosne rizike.

"Jer bi se terminal u Baru gradio u seizmički osjetljivom području u neposrednoj  blizini naselja i skladištenja opasnih hemikalija. Pored ovoga, uvođenje gasa u crnogorsku energetsku mrežu bez razvijenog tržišta i potrošnje,  a imajući u vidu da su regionalna  tržišta već pokrivena vodi u neizvjesnu budućnost i ekonomski neisplativ terminal", kaže ona. 

Stoga  iz Globalne ekološke mreže CEE Bankwatch pitaju nadležne zašto se Crna Gora ne usmjerava na održivu zelenu energiju obnovljivih izvora - sunca, vode i vjetra kojih ima u izobilju, a koji su prihvatljiviji i isplativiji dugoročno.

Izvor:RTCG