Upravni sud je kazao da je presuda pune jurisdikcije, što znači da se sud uvažavanjem tužbe u upravnom sporu stavlja na mjesto upravnog organa i sam rješava upravnu stvar. Prema ovoj presudi, Brđanin je direktor Uprave policije, pojasnili su Pobjedi pravni eksperti.

Brđanin je na poziciju direktora Uprave policije postavljen u avgustu 2021. godine. Nakon što je nezakonito smijenjen u martu, za v. d. direktora UP je postavljen Nikola Terzić.

Iako je Upravni sud saopštio da je presuda konačna, novi ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je juče novinarima kazao da još nije imao priliku da se upozna sa detaljima.

“Ministar unutrašnjih poslova neće vraćati bivšeg direktora na poziciju direktora. Da li to može da učini neko drugi, sud ili neko drugi, nijesam meritoran da mogu odgovoriti na takvo pitanje“, kazao je ministar Šaranović i dodao da će pravni tim napraviti analizu presude.

Proizvoljno razrješenje

Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA), juče je Pobjedi kazala da je ova presuda očekivana jer je Brđanin bio proizvoljno razriješen, a ne u skladu sa zakonom.

“Sada bi trebalo da nadležno Specijalno državno tužilaštvo ispita i da li je ministar koji je poslije prve presude Upravnog suda insistirao na istoj nezakonitoj smjeni izvršio krivično djelo zloupotrebe službenog položaja“, kazala je Gorjanc-Prelević.

Brđanin je smijenjen na sjednici Vlade u martu, i to na prijedlog ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića i bez stava skupštinskog odbora što je zakonska obaveza u toj proceduri. Istovremeno, za vršioca dužnosti šefa policije postavljen je Nikola Terzić.

Jučerašnja presuda je druga Upravnog suda, prema kojoj je Brđanin nezakonito smijenjen. Prva je donešena 6. jula, kada je sud poništio odluku Vlade o razrješenju Brđanina iz marta.

Iako je Brđanin i tada imao i pravo i obavezu da nastavi vršenje dužnosti, to se nije dogodilo već je Vlada rješenjem potvrdila da će istrajati na odluci iz marta. Uprkos presudi Upravnog suda, 4. avgusta Vlada je ponovo smijenila Brđanina. Stručna javnost je i tada bila saglasna da bi u ovom slučaju tužilaštvo trebalo da reaguje i ispita da li je Vlada prekršila zakon.

Tadašnji premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je nakon ponovnog razrješenja Brđanina kazao da su ispoštovali odluku suda.

“Mi smo donijeli novo rješenje i time se stavila tačka. Ispoštovali smo odluku suda u roku od 30 dana i u tim granicama Vlada je donijela novo rješenje. Ako neko misli da su mu prava opet povrijeđena, ima i dalje procesa. Isto važi i za Vladu“, rekao je tada Abazović.

Nema dileme

A da je nova odluka potvrdila nezakonitost odluka Vlade, smatra Damir Suljević, koordinator na programima Centra za građansko obrazovanje.

“Iako su stvari bile u potpunosti jasne već nakon prve odluke Upravnog suda, nova odluka je samo još jednom potvrdila da je smjena Brđanina od strane prethodne vlade bila nezakonita“, kazao je juče Pobjedi Suljević.

On je naglasio da “apsolutno nema dileme“ oko toga da li i kako nova Vlada treba da se odnese prema ovom pitanju, jer je jedina mogućnost ta da obavijeste Brđanina o tome kada može preuzeti dužnost.

“I u ovom trenutku, kao i u periodu od donošenja prve odluke Upravnog suda pa do ponovne smjene, Brđanin je i de facto direktor Uprave policije, a ujedno i jedini koji raspolaže tim ovlašćenjima“, rekao je Suljević.

On je Pobjedi kazao da bi svaki postupak Vlade koji bi išao u drugačijem pravcu predstavljao grubo kršenje Ustava i zakona Crne Gore, kroz dodatno podrivanje pravne sigurnosti nepoštovanjem odluka sudova.

“U cijelom tom procesu svakako je nezanemarljiva i odgovornost prethodne vlade i njenih članova, koji su svojim postupcima apsolutno narušili koncept pravne države. Na kraju, ovo je pitanje i privrženosti Vlade evropskim integracijama, jer nema razumijevanja u Briselu za nepoštovanje pravosnažne sudske presude“,istakao je on.

Puna jurisdikcija

Presuda Upravnog suda je odlučivanje pund jurisdikcije što znači da predmet neće biti vraćen na ponovno odlučivanje Vladi Crne Gore.

“Naime, presudom ovog suda godine poništeno je ranije Rješenje Vlade Crne Gore od 30. 3. 2023. godine, kojim je tužiocu, direktoru Uprave policije, prestao mandat, i predmet vraćen Vladi Crne Gore na ponovni postupak. Dužnost Vlade je bila da u ponovnom postupku, u skladu s pravnim shvatanjem i primjedbama Suda iz te presude, donese novo, zakonito rješenje. Nakon te presude, ministar unutrašnjih poslova je Vladi Crne Gore 3. 8. 2023. godine podnio novi prijedlog za prestanak mandata tužiocu prije isteka vremena na koje je postavljen, a u obrazloženju prijedloga kao razlozi za prestanak mandata tužiocu navedeno je da je Specijalno državno tužilaštvo lišilo slobode više policijskih službenika Uprave policije, pa i v. d. pomoćnika direktora Policije za Sektor za borbu protiv kriminaliteta, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, a da je Vijeće za nacionalnu bezbjednost konstatovalo da je stanje u bezbjednosnom sektoru, s akcentom na Upravu policije, loše, zbog čega je neophodno izvršiti kadrovske, organizacione i druge promjene u cilju izgradnje integriteta i uspostavljanja povjerenja kod građana i međunarodnih partnera, kao i da je Skupština Crne Gore obavijestila Ministarstvo da posebni izvještaji direktora Uprave policije nijesu bili predmet razmatranja nadležnog odbora, što se, po mišljenju ministra, ima smatrati pretpostavkom da izvještaji nijesu prihvaćeni. Najzad, Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj 3. 8. 2023. godine, uvaživši razloge ministra unutrašnjih poslova, donijela osporeno rješenje primjenom člana 16 Zakona o unutrašnjim poslovima i članova 60 stav 1 alineja 5 i 60a stav 1 Zakona o državnim službenicima i namještenicima“, navodi se u obrazloženju Upravnog suda.

Sud je utvrdio da je tužena Vlada Crne Gore ponovo donijela istovjetnu odluku, zanemarivši razloge presude od juna i na taj način postupila suprotno odredbi člana 56 stav 2 Zakona o upravnom sporu.

“Upravni sud Crne Gore je našao da Uprava policije nije samostalan organ uprave, već predstavlja organizacionu jedinicu u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova, u skladu s odredbom člana 9 stav 2 Zakona o unutrašnjim poslovima i odredbom člana 21 Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave. S obzirom da je odredbom člana 16 stav 1 Zakona o unutrašnjim poslovima predviđeno da se na prava, obaveze, odgovornosti i prestanak mandata direktora Uprave policije primjenjuju odredbe tog zakona i Zakona o državnim službenicima i namještenicima, to znači da direktoru Uprave policije mandat može da prestane prije isteka vremena na osnovu odredaba člana 16 Zakona o unutrašnjim poslovima i člana 60 stav 1 alineja 5 i stav 2 Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Nesporno je da u konkretnom slučaju nijesu nastupile okolnosti koje predstavljaju razloge za razrješenje tužioca prema članu 60 stav 2 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (da je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora, da je osuđen za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti u državnom organu, da mu je izvršnim rješenjem izrečena disciplinska mjera prestanak radnog odnosa i u drugim slučajevima propisanim posebnim zakonom)“, piše u presudi Upravnog suda.

Sud je utvrdio da je Uprava policije Odboru za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore dostavila dva izvještaja o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, koji nijesu bili predmet razmatranja na sjednicama Odbora. Navedeno znači da nije ispunjen uslov iz člana 16 stav 3 Zakona o unutrašnjim poslovima za pokretanje postupka razrješenja direktora Uprave policije, jer predmetni izvještaji nijesu ni bili dio dnevnog reda na sjednici Odbora, niti su bili predmet razmatranja.

“Zaključak Vlade Crne Gore da okolnost što Odbor predmetne izvještaje nije uzeo u razmatranje u razumnom roku stvara pretpostavku da ih nije ni prihvatio, za Sud je apsolutno neprihvatljiv i krajnje proizvoljan, jer je isključivo nadležni skupštinski odbor ovlašćen da prihvati, odnosno ne prihvati izvještaj direktora Uprave policije“, piše u presudi.

Šaranović: Umjesto Terzića moramo imati novu osobu

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je juče novinarima kazao da će direktor UP biti jedino onaj ko je najprofesionalniji.

“Taj pristup je neophodan jer to nalaže zakon i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije“, poručio je Šaranović. Ističe da direktor policije ne može pripadati ovoj ili onoj partiji, već mora postojati saglasnost svih.

Na pitanje da li Nikola Terzić, trenutno v. d. direktora UP, ostaje, Šaranović je kazao da misli da moramo imati novi osobu.

“Kad već postoji ovakva politička volja, i potreba da se Crna Gora okrene ka onome što je borba protiv kriminala i korupcije pa moramo imati kompletno a ne VD stanje“, rekao je Šaranović.

O kandidatima za direktore UP ne razgovara, kako je kazao, sa političkim subjektima i neće dozvoliti da bude blizak bilo kom političkom subjektu.

“Onoga trenutka kada budemo imali konsenzus na nivou Vlade imaćemo kandidata. Ovo pitanje zahtijeva maksimalnu pozornost“, rekao je Šaranović.

Pobjeda