Osnovna ljudska prava narušena objavljivanjem spiska ljudi u izolaciji?
Ustavni sud Crne Gore

Ustavni sud pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti odluke NKTa

Osnovna ljudska prava narušena objavljivanjem spiska ljudi u izolaciji?

Ustavni sud je juče donio rješenje o pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti o objavljivanju imena osoba u samoizolaciji, koja je donešena 21. marta, u jeku epidemije korona virusa.

Istim rješenjem sud je odbacio prijedlog za obustavu izvršenja osporene odluke i radnji preduzetih na osnovu tog akta.

Obrazloženje

Rješenje o pokretanju postupka donešeno je zbog toga što sudije smatraju da se osnovano postavlja pitanje ustavnosti i zakonitosti odluke NKT-a, a konačan sud će donijeti nakon što dobiju izjašnjenje NKT-a o razlozima zbog kojih su odlučili da objave spiskove osoba u samoizolaciji.

Šest sudija bilo je za pokretanje postupka, a jedan protiv.

Nevladina organizacija Građanska alijansa podnijela je Ustavnom sudu inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti ove odluke, navodeći da su njom narušeni ustavni principi o zabrani diskriminacije, jednakosti svih pred zakonom, ograničenju ljudskih prava i sloboda i privremenom ograničenju prava i sloboda, pravu na privatnost i zaštiti podataka o ličnosti, te da je narušen član 8 Evropske konvencije.

"Osporena odluka o objavljivanju identiteta lica u samoizolaciji, predstavlja mjeru izrečenu prekoračenjem ustavnih i zakonskih ovlašćenja subjekta čiji status je sporan, koja nije donijeta i objavljena u zakonski propisanoj proceduri, koja nema potrebnu pravnu formu i bez saglasnosti lica čiji su podaci objavljeni", smatraju u Građanskoj alijansi.

U obrazloženju rješenja o pokretanju postupka navodi se da podnosilac povredu prava na privatnost i zaštitu podataka o ličnosti zasniva na tvrdnji da su odlukom NKT-a o objavljivanju imena osoba u samoizolaciji, njihovi podaci o ličnosti učinjeni dostupnim javnosti bez njihove saglasnosti, pri tom ne sporeći javni interes koji se ogleda u zaštiti zdravlja.

Otuda se, kako se dodaje, kao sporna postavljaju ustavotvorna pitanja da li se mjere javnog objavljivanja ličnih podataka osoba (ime, prezime, adresa i datum početka samoizolacije) koje zbog korona virusa borave u samoizolaciji mogu smatrati zakonitim i proporcionalnim ograničenjem, odnosno nedopuštenim miješanjem države u pravo na privatnost, imajući u vidu legitiman cilj - zaštitu zdravlja, kao i u kojoj mjeri se takvi lični podaci mogu smatrati medicinskim podacima.

U obrazloženju rješenja se navodi i da sud nalazi da nema ustavno-pravnih smetnji da se, radi preovlađujućeg javnog interesa u oblasti zdravstvene zaštite, koji se prije svega ogleda u zaštiti života i zdravlja ljudi, prava osoba ograniče, ali istovremeno ocjenjuje da ograničenje prava za njih predstavlja nesrazmjeran teret u odnosu na cilj kojem se težilo.

"Ustavni sud je ocijenio da osporenom odlukom, nije postignuta pravična ravnoteža između, potrebe da se zaštiti zdravlje i životi građana, s jedne strane i prava na privatnost i zaštitu podataka o ličnosti i prava na poštovanje privatnog i porodičnog života s druge strane", navodi se u obrazloženju.

Proporcionalnost

Kako je pojašnjeno, princip proporcionаlnosti u užem smislu (princip bаlаnsirаnjа), znаči dа odgovаrаjuće i neophodne mjere ne smiju poremetiti prаvičnu rаvnotežu i/ili uništiti suštinu prаvа. Proporcionаlnost, kako se dodaje, neće postojаti kаdа vаgаnje privаtnog i jаvnog interesа nije sprovedeno nа rаzumаn nаčin ili kаdа je nа pojedincа pаo isuviše velik teret u odnosu nа jаvni cilj koji trebа postići.

"Ustavni sud, kao i Evropski sud, u tom smislu, kontroliše dа li postoji proporcionаlnost između mjere koju država preduzimа i legitimnog ciljа koji se time želi ostvаriti. Proporcionаlnost mjere podrаzumijevа dа je mjerа podobnа dа ostvаri željeni cilj, аli i dа držаvа pronаđe prаvičnu srаzmjeru između preduzete mjere i postаvljenog opšteg ciljа", pojašnjeno je u obrazloženju.

Sudije su ocijenile da iako je za nametnutim ograničenjem postojala hitna društvena potreba objavljivanje ličnih podataka o osobama u samoizolaciji učinilo je te podatke dostupnim neograničenom broju osoba, ,,koji se teško može utvrditi ukoliko se radi o objavi na internet stranici, kao što je to slučaj u konkretnom predmetu“.

"Objavljivanje ličnih podataka o licima koja poštuju izdate naredbe o samoizolaciji, po nalaženju Ustavnog suda, može dovesti do njihove stigmatizacije od šire društvene zajednice. Osim toga, nedostatak zaštite medicinskih podataka o ličnosti, po nalaženju Ustavnog suda, mogao bi odvratiti lica kojima je potrebna medicinska pomoć od traženja takve pomoći čime bi se ugrozilo njihovo zdravlje što u slučaju prenosivih bolesti može imati za posljedicu širenje bolesti na druga lica, odnosno da se time bitno ugrožava i javni interes sprečavanje širenja bolesti izazvane virusom Covid-19",  piše u obrazloženju rješenja.

Navodi se i da je sud utvrdio da su objavljeni podaci ,,bili dovoljni za takozvano kreiranje 'profila' na internet sajtu nepoznatog lica, koji je korisniku davao informaciju o udaljenosti adrese, sa imenom i prezimenom lica koje se nalazi u samoizolaciji“.

U obrazloženju se ističe i da donosilac osporenog akta, obradu ličnih podataka osoba u samoizolaciji, po nalaženju Ustavnog suda, nije uradio na način propisan odredbama člana 13 stav 1 tač. 1. i 3. i stav 2 Zakona, uz izričitu saglasnost tih osoba, uz posebno označavanje podataka i zaštitu radi neovlašćenog pristupa tim podacima, niti je razmotrio postojanje manje restriktivne mjere od one koja je primijenjena u konkretnom slučaju.

"Stoga se, po ocjeni Ustavnog suda, osnovano postavlja pitanje saglasnosti osporene odluke s odredbama odredaba čl. 24, 40 i 43 Ustava, člana 8 Evropske Konvencije i čl. 6 i 9 Konvencije Savjeta Evrope 108", navedeno je u obrazloženju.

 

Izvor: Pobjeda

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.