Ada Bojana ne prestaje da nestaje
Ada Bojana

Ada Bojana ne prestaje da nestaje

Ulcinjski ekolozi i ribari sve su manje optimisti da će se problem erozije na Adi Bojani efikasno riješiti u narednom periodu, posebno imajući u vidu dramatične promjene poslednjih godinu dana na tom dijelu obale ali i nakon druge radionica koja je prije nekoliko dana održana u okviru nastavka aktivnosti na pronalaženju rješenja za eroziju.

U organizaciji Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, sastanak je održan uz učešće eksperata iz Italije, Roberta Montanarija i Kristijana Marazmija, kao i čuvenog eksperta za pitanja obalne erozije, Enca Prancinija.

Sumirajući utiske sa sastanka izvršni direktor NVO "Zeleni korak" Dželjal Hodzić ocijenio je da su predviđanja stručnjaka po pitanju erozije na Adi sumorna i zabrinjavajuća.

"Ako sam imao optimizma do ovog sastanka on je nakon onog što sam čuo splasnuo. Situacija je jako teška, problematična i niko ništa ne nudi. Najgora solucija koja se može očekivati je da će Ada nestati za 50, 60, 100 godina zbog klimatskih promjena, što će izazvati nestajanje objekata blizu obale te se sad predlaže pomjeranje i gradnja isključivo montažnih objekata, dublje u unutrašnjost. Rečeno je da će se za rješenjima tragati i da se očekuje pomoć iz Albanije. Ranije sam mnogo puta ponovio da se bez saradanje sa NVO sektorom, ribarima i albanskom stranom ne može tražiti rješenje", kazao je Hodzić za "Dan".

On je najavio da će se u narednom periodu sastati sa stručnjacima iz Albanije sa kojima planira obilazak rijeke i Ade Bojane.

U svom izvještaju koji su predstavili na radionici, italijanski stručnjaci predlažu pristup usklađen s prirodnim karakterom ovog područja, koji podrazumijeva aktivnosti na prihrani i smanjenju gubitka pijeska na ovom području.

Kada su u pitanju srednjoročne mjere, po mišljenju italijanskih stručnjaka, one treba da obuhvataju redizajn turističkog kompleksa na Adi u skladu s prirodnim okruženjem i uz postepeno obezbjeđivanje obalnog odmaka, čime bi se ostavio prostor za zaštitu turističkog resursa, ali i za primjenu efikasnijih rješenja za eroziju na Adi, kao što su obezbjeđivanje novih izvora sedimenta i bolja odbrana od dejstva talasa i rijeke.

Ovaj korak treba da bude praćen obnovom dina i njihovim povezivanjem s postojećom, prirodnom dinom na jugu Ade. Dugoročne mjere obuhvataju ponovno uspostavljanje transporta sedimenta sistema rijeka Drim i Bojane, kojima bi prethodile studije koje bi najbolje bilo sprovesti na prekograničnom nivou, zajedno s Albanijom, koje treba da pokažu da li se može revitalizovati transport sedimenta ka Adi.

Predsjednik Udruženja ribara Ivo Knežević nije učestvovao na sastanku, ali kaže da su ribari "digli ruke od svega".

"Kada smo predlagali nasipanje pijeska ispred objekata niko nas izgleda nije uzeo za ozbiljno. Trebalo je dvije godine i 400.000 eura štete da stručnjaci kažu da se to uradi. Eto čujemo i da sada naper treba ukloniti. Pa neka stručnjaci na jutjubu pogedaju video "Pokušaj da se spasi Ada Bojana" i vide gdje je trebao da bude naper", kaže Knežević i dodaje da su ribari stalno na Bojani i najbolje vide i osjećaju sve procese koji se tamo dešavaju.

Prema njegovom mišljenju neophodno je da se obezbijedi nova mašina koja bi mogla stalno da interveniše i pijesak prebacuje na mjesta na kojima nedostaje.

"Mi jesmo razočarani ali smo spremni da pomognemo jer, niko više od nas ne želi da se ovaj dragulj spasi", poručuje Knežević.

Na sastanku je zaključeno je da se problem erozije na Adi Bojani definiše kao adaptacija na klimatske promjene, te da je zbog izuzetne prirodne vrijednosti ovog područja potrebno definisati sveobuhvatni ekološki pristup u skladu s prirodom i standardima zaštite životne sredine. Odluku je potrebno donijeti na nivou Vlade u što kraćem roku, imajući u vidu faktor vremena kojeg nema puno.

Ono što je utvrđeno je da je efekat postojećeg napera imao ulogu u zadržavanju plaže ispred turističkog kompleksa na Adi, ali je doprinio i eroziji drugih djelova Ade i Velike plaže, kao što je uglavnom slučaj sa čvrstim strukturama postavljenim u moru. Italijanski stručnjaci takve strukture ne preporučuju zbog njihovih kratkoročnih i ograničenih benefita i brojnih nuspojava.

Efekat kratkoročnih mjera izgradnje vještačkih dina koji je sproveden u novembru 2021. godine u saradnji Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i JP Morsko dobro dao je rezultate i zaštitio objekte "Ulcinjske rivijere" od nevremena proteklog zimskog perioda

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.