Vlada je prošle sedmice usvojila izmjene tog akta bez konsultacija sa Venecijanskom komisijom i tada je ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić saopštio da nije bilo potrebe za javnom raspravom zbog hitnosti.

U obrazloženju razloga zbog kojih nije bilo javne rasprave, koje je dostavljeno Skupštini, navodi se da javna rasprava nije sprovođena jer ,,obim izmjena nije takav da se njima narušava osnovni koncept zakona, a postoje vanredne i hitne okolnosti usljed kojih je potrebno izvršiti izmjene i dopune važećeg zakona“, ne precizirajući o kakvim hitnim i vanrednim okolnostima je riječ.

Upitani da li su dobili izmjene Zakona i da li smatraju da je Vlada trebalo da ih konsultuje, jer su od početka bili uključeni u proces, iz Venecijanske komisije su odgovorili da nijesu dobili zahtjev od Vlade da se izjasne o tom aktu i da zbog toga nijesu u poziciji da daju komentare.

Dekanica Pravnog fakulteta Aneta Spaić smatra da je Venecijanska komisija morala biti konsultovana i prilikom predlaganja ovih izmjena i da to nije dobro za evropski put naše države. Podsjeća i da se Crna Gora od obnove nezavisnosti obraćala za mišljenje Venecijanske komisije za svaki važni akt počev od Ustava 2007. godine.

"Učešće Venecijanske komisije u svakoj fazi izrade svakog zakona jedne tranzicione demokratije je jako bitno. Imajući u vidu kontinuitet praćenja procesa Venecijanske komisije koja je to radila još od 2015, kada je bio prvi put predložen Nacrt zakona, važno bi bilo da kažemo kako vjerujemo u kapacitet Savjeta Evrope i analize njihovih tijela, pogotovo najstručnijeg – Venecijanske komisije. Ne samo zbog toga što smo članica Savjeta Evrope, već što to rade Velika Britanija, Njemačka i Italija koje redovno šalju njihove važne zakone na ekspertsko mišljenje Venecijanskoj komisiji", kazala je Spaić za Pobjedu.

Venecijanska komisija je sredinom prošle godine ogromnom većinom, uz samo jedan glas protiv - člana iz Srbije - dala ,,zeleno svjetlo“ da crnogorski parlament usvoji Zakon o slobodi vjeroispovijesti.