On je istakao da su barijere koje su najviše opterećivale poslovanje privrednika bile siva ekonomija, naplata potraživanja, visoki troškovi rada, nedostatak povoljnih kredita i visoke takse.

“Rast BDP u prošloj godini je podstaknut intenzivnijim aktivnostima u brojnim privrednim granama, rastom zaposlenosti, većim prilivom stranih direktnih investicija, te smanjenjem deficita platnog bilansa”, kazao je Golubović.

Prema preliminarnim podacima Monstata objavljenim krajem prošle godine realna stopa rasta BDP-a u trećem kvartalu iznosila je 4,7 odsto.

“Najveći doprinos rastu dali su sektori građevinarstva i turizma”, rekao je Golubović, posebno ističući realizaciju projekata u oblasti energetske infrastrukture, naročito prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare, kao i izgradnju turističkih kapaciteta.

Završetak elektroenergetskog kabla između Crne Gore i Italije je, kako je naveo, pokazao da naša privreda može ravnopravno da učestvuje u realizaciji projekata od strateškog značaja za Evropu.

“Pored ekonomskih benefita koje ćemo ostvariti na osnovu tranzita energije i zakupa prenosnih kapaciteta, podmorski kabl, zajedno sa planiranim investicijama u nove hidro, vjetro i solarne elektrane, otvara mogućnost za ekspanziju našeg energetskog sektora i prerastanje Crne Gore u značajnog izvoznika električne energije, što će doprinijeti smanjenju deficita robne razmjene”, smatra Golubović.

Prema njegovim riječima ekonomski rast je stimulisao otvaranje radnih mjesta u privatnom sektoru, te oporavak tržišta rada, pa je zaposlenost lani bila veća 8,2 odsto u odnosu na 2018. godinu.

“Intenzivna građevinska aktivnost uslovila je povećanje uvoza i dodatno uticala na neravnotežu u robnoj razmjeni sa inostranstvom. Međutim, povećanje prihoda od usluga, prije svega turizma, u prošloj godini odražava se na ublažavanje spoljnotrgovinskog deficita na tekućem računu platnog bilansa”, kazao je Golubović.