Mitroviću 15 godina zatvora zbog ubistva Jovanovića
Foto: Printscreen

Apelacioni sud

Mitroviću 15 godina zatvora zbog ubistva Jovanovića

Apelacioni sud potvrdio je presudu kojom je Budvanin Marko Mitrović osuđen na 15 godina zatvora zbog ubistva Jova Jovanovića 26. septembra 2015. godine na Paštrovačkoj gori. Prvostepenu presudu donijelo je vijeće sudije Predraga Tabaša.

Prema navodima optužnice, Mitrović se tereti da je 26. septembra 2015. godine na Paštrovačkoj gori u vozilu "Reno senik" umišljajno ubio Jovanovića ispalivši u njega šest metaka.

Vijeće Apelacionog suda odbacilo je kao neosnovanu tvrdnju odbrane da u toku postupka nije utvrđen motiv zbog kojeg je Mitrović ubio Jovanovića, piše Pobjeda.

"Optuženom Mitroviću je stavljeno na teret izvršenje krivičnog djela ubistvo iz člana 143 Krivičnog zakona, za koje djelo nije neophodno utvrditi motiv izvršenja, kao što je na primjer slučaj kod krivičnog djela teško ubistvo iz člana144. stav 1 tačka 4 Krivičnog zakona (koristoljublje, niske pobude, bezobzirna osveta)", navodi se u obrazloženju Apelacionog suda.

Ipak, sudije Apelacionog suda podsjećaju na postojanje pisma pokojnog Jova Jovanovića (čija autentičnost je uz pomoć grafološkog vještačenja nesporno utvrđena), u kome izražava strah za svoju bezbjednost od predstojećeg susreta sa optuženim Mitrovićem što ukazuje da su motivi za izvršenje krivičnog djela ostali poznati samo optuženom.

Činjenica da je Mitrović učestvovao u potrazi za pokojnim Jovanovićem, što odbrana cijeni u korist optuženog da se ne bi ponašao kao da je izvršilac krivičnog djela, po nalaženju ovog suda su bez osnova, imajući u vidu činjenicu da u kriminalističkoj praksi nijesu rijetki slučajevi da se počinioci sličnih krivičnih djela ponašaju upravo na ovakav način kako se na njih ne bi posumnjalo.

Apelacioni sud cijeni da je prvostepeni sud pravilno postupio kada je u cjelosti prihvatio izvještaj o DNK vještačenju Forenzičkog centra u Danilovgradu.

Osim toga Apelacioni sud je ocijenio i da su neosnovani žalbeni navodi odbrane Mitrovića koja tvrdi da je njenom branjeniku povrijeđeno pravo na odbranu na način što je prvostepeni sud odbio prijedlog odbrane da se od Forenzičkog centra pribave i odbrani dostave elektroferogrami i radni listovi povodom izvršenog DNK vještačenja, a u cilju provjere dobijenih rezultata od strane odbrane optuženog

Takođe, treba ukazati na činjenicu da odbrana nije imala prigovora na DNK vještačenje, pa s tim u vezi neosnovani su zahtjevi odbrane za pribavljanje elektroferograma i radnih listova DNK vještačenja.

Apelacioni sud je odbacio kao neosnovane navode branioca Mitrovića da je Zoran Rađenović mogući ubica Jova Jovanovića s obzirom da je njegov biološki trag pronađen na oružju koje se nalazilo u gepeku automobila kojim je upravljao Jovanović.

Prvostepeni sud je pravilno cijenio da se Rađenović ni na koji način ne može povezati sa izvršenjem ubistva jer se ne radi o oružju kojim je izvršeno krivično djelo. Takođe, navode i činjenicu da nijedan biološki trag ovog svjedoka nije pronađen u unutrašnjosti automobila na pozicijama sa kojih je nesumnjivo utvrđeno da je pucano u Jova Jovanovića, već naprotiv nađen je biološki trag optuženog Mitrovića.

Listinzi telefonskih komunikacija i sadržaj video nadzora opovrgli su tvrdnje optuženog Mitrovića da se u vrijeme ubistva Jovanovića nalazio u naselju Podličak u posjeti majci, a nakon toga u posjeti rođaku.

"Nasuprot žalbenim navodima branilaca, optuženi Mitrović je imao sasvim dovoljno vremena da se vrati sa mjesta izvršenja predmetnog krivičnog djela do Svetog Stefana, tačnije do Miločerskog parka gdje je sreo brata pokojnog Jovanovića, a što je od strane prvostepenog suda dopunskim uviđajem i utvrđeno. Kao neosnovane navode Apelacioni sud je ocijenio i tvrdnje odbrane Mitrovića da je ubica natjerao Jovanovića da napiše poruku u kojoj optužuje Mitrovića za svoje ubistvo", piše u obrazloženju Apelacionog suda.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.