U Crnoj Gori je ukupna potrošnja antibiotika za peroid od 2011. do 2016. smanjena za 12,5 odsto.

Ministar je na na trećem sastanku Nacionalne mreže za nadzor nad rezistencijom na antibiotike (CEASAR), kazao da pojačan nadzor Ministarstva zdravlja nad primjenom zakonskih propisa, kojima se kontroliše izdavanje ljekova, a pogotovo antibiotika bez recepta, već daje dobre rezultate.

“Donošenje niza odluka, kao što je uspostavljanje liste rezervnih antibiotika, implementacija smjernica za antimikrobnu profilaksu u hirurgji, uslovilo je smanjenje potrošnje rezervnih antibiotika u Kliničkom centru Crne Gore, za oko 30 odsto za ovu godinu. Ovakav način mogao bi biti i dobar primjer na nivou opštih i specijalnih bolnica”, kazao je Hrapović.

Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva, u periodu od 2011. – 2015. godine, zabilježen je trend smanjenja potrošnje antibiotika na nivou primarne zdravstvene zaštite, ali je i dalje visok stepen potrošnje antibiotika u bolničkom sektoru.

“Ovi podaci ukazauju i na to da 80 odsto ukupne potrošnje antibiotika u Crnoj Gori pripada primarnoj zdravstvenoj zaštiti odnosno vanbolničkoj primjeni,dok se ostalih 20 procenata odnosi na bolničku upotrebu”, saopštio je Hrapović.

Podaci, kako je saopštio Hrapović, ukazuju na to da je antimikrobna rezistencija globalni javno-zdravstveni problem, tako da je neophodno sprovođenje aktivnosti u cilju rješavanja i prevencije njenog širenja.

“Stručnjaci iz ove oblasti uvjeravaju da izlaza iz ove situacije ima, ali da rješenje zahtijeva objedinjavanje svih snaga u društvu. Kada je rezistencija na antibiotike u pitanju, to znači da na njenom savladavanju moraju da rade: doktori, veterinari, farmaceuti, proizvođači hrane, ali i svaki pojedinac lično. Samo takvim pristupom možemo da učinimo da efikasni antibiotici i dalje budu efikasni u liječenju bakterijskih infekcija”, zaključio je Hrapović.