Smailović: Crna Gora još nije izašla iz voza zla u Štrpcima, rezolucija je posljednja nada
Željeznička stanica Štrpci

Smailović: Crna Gora još nije izašla iz voza zla u Štrpcima, rezolucija je posljednja nada

Trideset godina poslije zločina, Crna Gora još nije izašla iz voza zla u Štrpcima, poručio je predstavnik porodica otetih, književnik Edin Smailović.

On je to kazao ispred spomen-obilježja u BIjelom Polju, gdje je danas obilježena tridesetogodišnjica smrti žtrava.

Putnici su oteti iz voza "Lovćen" na liniji Beograd-Bar, na lokalnoj Željezničkoj stanici Štrpci, kada je srpska vojska iz Višegrada izvela iz voza 20 putnika nesrpske nacionalnosti, većinom Bošnjaka.

Smailović je zamjerio vlastima što je i spomen-obilježje urađeno tek poslije 20 godina, kao i to što ni danas nemaju ulicu, ni trg, niti bili šta što bi sjećalo na ovaj zločin.

Istakao je da Crna Gora skoro ništa do sada nije uradila i izrazio bojazan da će tako i ostati.

"Kako objasniti da se za evo 30 godina država nije izvinila za svoje nečinjenje, ćutanje, i moram to reći odbacivanje porodica stradalih? Ono što čini jedno društvo civilizovanim jeste njegova sposobnost da se ogradi od zločina, kazni počinioce i inspiratore, obešteti i pomogne žrtve i njihove porodice, uvede izučavanje o ovim i sličnim zločinima u obrazovne i kulturne programe", kazao je Smailović.

Ništa tako, istakao je Smailović, kao slučaj zločina u Štrpcima, ne govori o moralnom i političkom bankrotu onih koji su bili dominantni u crnogorskom političkom i društvenom životu, i Crna Gora do danas nije postala "normalno civilizovano društvo dostojno življenja".

Posljedice najteže tragedije u novijoj istoriji i nebrigu države, kazao je Smailović, donekle bi ublažilo donošenje rezolucije o zločinu.

"Suočeni sa svjesnom i namjernom marginalizacijom, zaboravom, nebrigom, političkim lešinarenjem, ali i činjenicom da polako na ovaj ili onaj način nestaju familije stradalih u Štrpcima (jedni umiru, drugi odlaze razočarani ovom zemljom), mislim da je rezolucija o zločinu u Štrpcima posljednja nada da se nešto ljudski i dostojno uradi po ovom pitanju", naglasio je Smailović, dodajući da ćemo biti društvo beznađa, dok god se kao društvo jasno i nedvosmisleno ne ogradimo od zločina.

Ocijenio je da je Crna Gore i danas tamo gdje je bila prije 30 godina.

"U vozu prokletstva u Štrpcima. Politika krvi i tla je zarobila umove i institucije. Ova rezolucija i slične inicijative su naša posljednja slamka spasa, kako bi kao društvo i država krenuli naprijed. Da budem iskren, s obzirom na situaciju, nemamo pravo biti optimisti, ali imamo obavezu nadati se", kazao je Smailović.

Stavljanje na dnevni red Rezolucije o zločinu Skupštini su predložili poslanici Građanskog pokreta URA Suada Zoronjić i Socijaldemokratske parije (SDP) Adnan Striković.

Predstavnici porodica apelovali su na poslanike da glasaju po svojoj savjesti, a ne zbog političkih kalkulacija.

Jedan od učesnika u zločinu, Nebojša Ranisavljević iz Despotovca, uhapšen je u oktobru 1996. godine.

Pred Višim sudom u Bijelom Polju osuđen je u septembru 2002. godine, na 15 godina zatvora.

Odležao je kaznu i 2011. pušten je na slobodu.

Krajem 2014. godine, u zajedničkoj akciji policije Srbije i Bosne i Hercegovine, uhapšeno je 15 osumnjičenih za učešće u zločinu.

Viši sud u Beogradu, u oktobru 2018. godine, u trećem pokušaju, potvrdio je optužnicu tužilaštva za ratne zločine protiv pet bivših pripadnika Vojske Republike Srpske.

Viši sud u Beogradu 7. februara izrekao je ukupno 35 godina zatvora za četvoro optuženih u predmetu Štrpci.

Odjeljenje za ratne zločine beogradskog Višeg suda osudilo je optužene Gojka Lukića na 10 godina zatvora, Duška Vasiljevića na 10 godina, Jovana Lipovca takođe na kaznu od 10 godina i Dragana Đekića na kaznu zatvora od pet godina.

U Tužilaštvu Bosne i Hercegovine – Odjeljenju za ratne zločine, za isto krivično djelo pokrenut je postupak protiv 11 osoba.

Suđenje je počelo u oktobru 2015. godine i traje. Isti sud je podigao optužnicu i protiv Milana Lukića kojeg je, za druge zločine, Haški sud osudio na doživotnu robiju.

Optuženi Mića Jovičić sporazumno je priznao krivicu i osuđen je na pet godina zatvora, ali se sporazumnim priznanjem obavezao na svjedočenje u predmetu protiv ostalih optuženih.

Stradali su Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović i Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tome Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović i Rasim Ćorić.

Među stradalima su i Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić, kao i jedno nepoznato lice.

Posmrtni ostaci Halila Zupčevića pronađeni su krajem 2009. godine na obali jezera Perućac, a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. godine.

Oni koji zagovaraju "Otvoreni Balkan" prvo da otvore jezero Perućac

Predsjednik Foruma Bošnjaka Mirsad Rastoder, podsjećajući da su nevini stradali ubijeni i bačeni u Drinu, a da se njihova tijela, vjerovatno, nalaze u jezeru Perućac, kazao je da oni koji zagovaraju "Otvoreni Balkan", prvo treba da otvore jezero Perućac.

"Da su tijela u tom jezeru potvrđuje činjenica da su posmrtni ostaci četiri putnika pronađena upravo u jezeru Perućac, 2009. i 2010. Zato neka prvo otvore jezero Perućac i nađu posmrtne ostatke koje su zlikovci bacili u Drinu", kazao je Rastoder.

Ragib Ličina u ime porodica otetih poručio je da oni samo žele pravdu, na koju čekaju 30 godina.

"Pravdu, koja je nažalost nakratko ugledala svjetlost dana, a nadam se, da će se konačno i definitivno ovo riješiti, ali uz pomoć i odaziv vas ovdje, koji smo se sakupili, nećemo dozvoliti da se zločin koji se desio zaboravi, jer nećemo imati slobodnu budućnost ako ovo zaboravimo. Ovo imamo u amanet i obavezu prema onima koji su stradali, da nikada i nesmijemo to zaboraviti", poručio je Ličina.

Zahvalnost prisutnima u ime porodica uputio je Demir Ličina, podsjećajući još jednom na važnost donošenja Rezolucije o zločinu.

"Skupština tu rezoluciju još nije ni stavila na dnevni red iako je predata u maju prošle godine. Nadam se da će se ipak o njoj nekad raspravljati, jer želimo da čujemo glas države o ovom zločinu. Morali bi kao društvo biti zreli da prema ovom zločinu zauzmemo jasan stav kako bismo spriječili da se ubuduće slično nekome desi", poručio je Ličina.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.