Naime, u saradnji sa svojim advokatskim timom, Karić je gradskoj upravi grada Kragujevca predao zahtjev za promenu godine rođenja u dokumentima, a sve kako bi umjesto 17. januar 1954. u njegovoj ličnoj karti stajala 1974. godina.

U zvaničnom saopštenju za javnost Karić navodi da je na svoj 65. rođendan gradskoj upravi grada Kragujevca, kao nadležnom državnom organu, podnio zahtjev za donošenje odluke o promjeni upisa podatka o "činjenici njegovog rođenja", tako što će se utvrditi da je rođen 17.01.1974. godine u Peći, a ne 17.1.1954. godine kako je upisano u matičnoj knjizi.

Zahtev je, kaže, zasnovan na važećim zakonima i nespornim činjenicama, a razlozi za podnošenje zahtjeva nisu samo lične prirode.

Naprotiv, "kao jedinstvena ličnost u savremenoj srpskoj istoriji", kako kaže u saopštenju, "Bogoljub Karić neumorno promoviše čovjekoljublje", pa je i taj zahtjev podnio u ime svih, koji se bez obzira na godine života osećaju sposobnim da rade i budu "posvećeni dobrobiti ne samo svoje porodice, kao najsigurnijeg mjesta, nego i društva kao cjeline, koji ne žele da se penzionišu i budu na teretu budzetu Republike Srbije, Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja i Fondu zdravstvenog osiguranja, koji ne žele prava iz tih fondova, da ne bi umanjili sredstva, koja bi pripala drugim ljudima, kojima su stvarno potrebna".

Kako se dodaje u zahtevu koji je njegov advokatski tim zvanično i upututio Gradu Kragujevcu, Karić je zahtjev podnio u ime svih ljudi koji kao i on misle da "čovjek nikada nije star, dok god se oseća mladim i sposobnim da radi" i da niko osim Boga nema pravo da određuje do kada ćemo biti na ovom svijetu, do kada ćemo raditi i stvarati i da zakoni koji čoveka samo zbog datuma rođenja proglašavaju starim i nepodobnim za rad moraju da se mijenjaju, a do tada i nakon toga, svako treba da ima pravo da se razmotri njegov zahtjev, kao što je zahtev Bogoljuba Karića.

Biznismen je svoj zahtev predao 17. januara 2022, a u obrazloženju se, pored zakonske potpore, navodi i da bi Bogoljub Karić prema podatku da je rođen 1954. godine, bio star čovjek, što "ne odgovara njegovom ličnom stanju".

"U matičnu knjigu rođenih u opštini Peć upisan je podatak da je Bogoljub Janićija Karić rođen 17.1.1954. godine. Prema tom podatku, a shodno propisima Republike Srbije, Bogoljub Karić bi na dan podnošenja ovog zahteva bio star čovjek, sa svim pravima starog čovjeka, a bez ikakvih obaveza prema državi, što ne odgovara stvarnom ličnom stanju Bogoljuba Karića i nije u skladu sa navedenom odredbom člana 194 Ustava Republike Srbije", navodi se u zahtevu koji je Karićev tim poslao nadelženima u Kragujevcu.

Starenje je, kako obrazlažu, vrijeme u kome vitalne funkcije počinju da opadaju, a intelektualne i seksualne snage da se umanjuju. Prema svetskoj zdravstvenoj organizaciji starošću se smatra vreme između 75. i 90. godine, dok u Srbiji te vremenske odrednice nema, nego se starima smatraju svi stariji od 65 godina.

Ta granica starosti od 65 godina, što je i vreme za "starosnu" penziju je, kako se navodi, u suprotnosti i sa Zakonom o radu i sa drugim zakonima, koji omogućavaju rad bez ograničenja godina života, odnosno do kraja života.