"U vrućim danima su životinje poput pasa, mačaka, magaraca, ovaca i konja upućene na budno oko i pomoć stanovništva. Vrućina može biti opasna po život, ako ljubimce ne štitimo dovoljno", priča Jana Hoger, stručna referentkinja za životinje u udruženju PETA.

"Svako ko vidi životinje u takvim teškim situacijama a ne može sam pomoći, treba zapisati mjesto gdje se životinja nalazi i odmah upozoriti lokalnu policijsku upravu s molbom za hitnu pomoć," saopštili su iz PETE.

PETA daje savjete:

Mogućnosti za napajanje pasa i mačaka:

Za mačke i pse, koji žive u gradskim prostorijama, vrlo je bitno da im tokom ljeta na raspolaganju stoji dovoljan broj mogućnosti za pijenje vode. Ljudi pred svojim stambenim kućama ili zgradama trebaju postaviti posude sa vodom koje ne mogu da se prevrnu, i da te posude napune ujutru i naveče. Posude bi trebali postaviti tako, da ne zaklanjaju prilaze garažama, podrumskim prostorijama ili drugim putevima – tako se problematične situacije u komšiluku mogu izbjeći. Za mnoge životinje, koje pate pod ekstremnim vrućinama na asfaltu i zagrađenim cestama, upravo takvi izvori vode za piće mogu značiti razliku između života i smrti.

Uvedite pse u kuću:

Na visokim temperaturama životinje kao što su psi trebate uvesti u kuću. Pošto psi imaju samo nekoliko znojnih žlijezda i rashlađuju se prvenstveno dahtanjem, izloženi sunčanoj žezi bez zaštite zadobijaju vrlo brzo trajna oštećenja organa ili srčani udar.

Zaštita od sunca:

I za vanjske mačke je od ključne važnosti, da imaju dovoljnu zaštitu od žarkog sunca. Mjesta za povlačenje kao što su kartoni ili male kolibice mogu biti od pomoći i spasiti živote. Male životinje poput kunića posebno su osjetljive na vrućinu i lako mogu dobiti toplotni udar opasan po život, te ih nikad ne smijete izlagati neposrednom uticaju sunčanih zraka. U staji mogu mjesta u hladovini ili kamenje osigurati ublažavanje vrućine. I za životinje s livade je za preživljavanje potreban zaklon u hladu, koji je dobro provjetren. Na taj će način magarci, ovce i konji biti zaštićeni od sunčanih zraka. Ako na raspolaganju stoji velika prohladna staja, može imati smisla životinje u vrlo vrućim danima barem tokom popodnevnih sati tamo ostaviti.

Potreba za vodom:

Posebno ljeti, kada nastaje vrućina i u sopstvena četiri zida, mačke moraju imati dovoljnu količinu mokre hrane i uvijek moraju imati pristup svježoj vodi. I životinje kao što su psi i kunići u vrućim danima imaju povećanu potrebu za vodom. Životinje na pašnjacima kao što su magarci, ovce i konji, principijalno piju velike količine vode. U vrućim ljetnim danima potreba za vodom samo jedne jedine ovce može porasti čak i na preko 10 litara. Korita za vodu na pašnjacima moraju biti lako dostupna i morate ih kontrolisati više puta dnevno, osim toga životinjama trebate uz travu za hranu ponuditi i sijeno.

Životinje ne ostavljajte u vozilu:

Ni u kom slučaju ne treba ostavljati pse i druge životinje u automobilu po vrućem vremenu. Ako vidite psa zaključanog u automobilu, odmah biste trebali pozvati policiju. Ako se nalaze u životnoj opasnosti, trebalo bi učiniti sve što je potrebno da se životinji spasi život.

Ne idite u šetnje na suncu:

Šetnje morate obaviti u hladnijim jutarnjim i večernjim satima. Pritom životinje, kada je god to moguće, trebaju hodati na travi, kako bi se štedjele njihove osjetljive šape. Šetnje na vrućim trotoarima i cestama trebate izbjegavati – one mogu dovesti do bolova, opeklina i trajnih oštećenja na psećim šapama. Nikada šetnje ne smiju biti po vrućini – psi će se prije srušiti nego da odustanu. U tom je trenutku vjerovatno već prekasno za njihovo spašavanje.

Ne ostavite životinje:

Psi i mačke, koji žive sa familijama ili na ulici, su takozvane domesticirane životinje. Da bi preživjele, ove su životinje za razliku od divljih životinja zavisne o ljudskoj pomoći. Vruće ljetnje mjesece mnogi ljudi provode u ljetnikovcima u planinama, brojne mačke i brojni psi traže njihovo društvo. Na kraju godišnjeg odmora ne smijete takve životinje jednostavno ostaviti. Osim izraženih emocionalnih patnji nakon razdvajanja ostavljanje u većini slučajeva znači smtrnu presudu za takve ljubimce, jer oni u zabačenim krajevima samo teško mogu pronaći hranu.

Opasnost za ovce od opekotina od sunca:

Posebno nakon šišanja ovce moraju biti zaštićene od neposrednog uticaja sunčevih zraka. Ljeti visoke temperature mogu dovesti do pregrijavanja ovih životinja, pa čak i do toplotnog udara, posebno ako se nije izvršilo proljećno šišanje i ako ovcama na raspolaganju ne stoji dovoljna količina vode za piće. 

Kako prepoznati prve simptome toplotnog udara:

Znakovi pregrijavanja kod psa su nervoza, izraženo dahtanje i apatija. Vrlo snažno dahtanje, posrtanje, taman jezik ili stakleni pogled i povraćanje upućuju na to da je pas vjerovatno već pretrpio toplotni udar i da je u akutnoj životnoj opasnosti. Pregrijana životinja mora se prebaciti odmah u hlad, a njeno tijelo trebate hladiti mlakom vodom. Hitno potrebna voda za piće takođe ne smije biti prehladna. Psa treba nakon toga odmah odvesti veterinaru – čak i ako se stanje životinje nakon mjera prve pomoći poboljšalo. Ako se konj bez vidljivog razloga odjednom počne snažno znojiti, ako napetost tijela popusti i ako u najgorem slučaju počne posrtati, onda je taj konj možda već doživio toplotni udar. U tom slučaju morate odmah pozvati veterinarsko stručno osoblje. U okviru mjera prve pomoći ljudi će životinju prebaciti na dobro provjetreno mjesto u hlad i hladiti je vodom, počevši s udovima. Mokre obloge takođe mogu biti korisne. Kako biste izbjegli akumulaciju toplote pod neprirodnom gustom vunom ovaca, iste moraju biti obavezno ošišane do ljeta. Mjesta u hladu u obliku živica, stabala ili zaklona, kao i dodatna količina vode za piće su obavezni, da bi životinje bile zaštićene od toplotnog stresa. Da životinje pate od toplote, možete vidjeti po tome da dahću s otvorenim ustima, iz kojih visi jezik.

Moto firme PETA glasi:

„Životinje nisu tu da mi eksperimentišemo s njima, da ih jedemo, oblačimo, da nas zabavljaju ili da ih iskorištavamo na bilo koji drugi način.“ Organizacija se zalaže protiv Speziesismus – svjetonadzora, koji ljudsku rasu klasifikuje kao superiorniju u odnosu na ostala živa bića.