Tek su se usvajanjem Zakona o budžetu za 2021. godinu stvorile pretpostavke za otklanjanje zastoja u prikupljanju validnih podataka o kvalitetu vazduha u Crnoj Gori, što u prethodnih gotovo godinu nije bio slučaj s obzirom na nedostatak rezervnih djelova bez kojih nije bilo funkcionalnih mjernih stanica, niti aktivne akreditacije za CETI kao ovlašćenu ustanovu, prenosi Pobjeda.

Ujedno, očekuje se da će uskoro biti aktiviran novi informacioni sistem koji će omogućiti uvid u transparentnost prikupljanja podataka za Katastar o zagađivačima na nivou države.

Kako je Pobjedi saopšteno iz Agencije za zaštitu životne sredine, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i na osnovu tehničke specifikacije za servis i kalibraciju mjernih instrumenata, u toku je izrada plana za nabavku rezervnih djelova radi obezbjeđivanja funkcionalnosti stanica u skladu sa standardima propisanim Pravilnikom o načinu i uslovima praćenja kvaliteta vazduha.

– Na osnovu pomenute, sprovedene procedure, steći će se uslovi za ponovnu akreditaciju DOO Centra za ekotoksikološka ispitivanja i time mogućnost garancije o validnosti rezultata mjerenja kvaliteta vazduha u okviru državne mreže – potvrđeno je iz Agencije.

Iz Agencije podsjećaju da program monitoringa vazduha, u skladu sa članom 7 Zakona o zaštiti vazduha (Sl. list Crne Gore br. 43/15) realizuje DOO Centar za ekotoksikološka ispitivanja, a postupci odabira ovlašćenog isporučioca rezervnih djelova za servis i odabira akreditovane laboratorije za kalibraciju/etaloniranje ostvaruju se putem javnog oglašavanja, tenderskom procedurom.

-Tokom prošle godine na osnovu sprovedene tenderske procedure Agencija je 13. avgusta potpisala ugovor o javnoj nabavci - za redovni godišnji servis, umjeravanje i provjeru. Međutim, kako ni nakon tri sprovedena postupka javne nabavke rezervnih djelova procedura nije uspješno okončana, neposjedovanjem rezervnih djelova nije bilo moguće odraditi servis i kalibraciju – navode iz Agencije.

Kao odgovor na nesprovođenje potrebnih procedura održavanja mjerne opreme od strane Agencije, DOO Centar za ekotoksikološka ispitivanja je od septembra 2020. godine uklonio znak akreditacije sa mjesečnih izvještaja i zvanično obavijestio Agenciju da ne garantuje validnost rezultata mjerenja.

Zagađivači

Jedna od stavki koje nijesu ispunjene u planovima, a koje je DRI navela prilikom revizije, odnosila se na činjenicu da i pored obaveze o javnom vođenju katastra zagađivača životne sredine sa svim detaljima, lokacijama i popisom, ta evidencija nije još dostupna.

Iz Agencije su najavili da će narednih mjeseci biti otklonjene administrativne prepreke koje će omogućiti da postane operativan 3R informacioni sistem a namijenjen je vođenju registara, evidencija i kreiranju izvještaja vezanih za otpad, kao i Katastra zagađivača životne sredine, prenosi Pobjeda.

Ističu da je i ranije kompletna evidencija vođena prvo preko obaveze zagađivača da podatke dostavljaju lokalnim upravama, a od 2016, izmjenom regulative, direktno Agenciji.

– Agencija za zaštitu životne sredine raspolaže sa dostavljenim podacima, počev od 2009. godine. Iz razloga nepostojanja adekvatne programske aplikacije koja bi omogućavala unos, analizu, obradu, kao i transparentnost podataka, oni do sada nijesu publikovani, ali su svakako bili ustupljeni zainteresovanoj javnosti na osnovu upita – ističu iz Agencije.

Kako navode, upravo da bi se prevazišao problem u publikovanju podataka, pokrenut je projekat koji je u završnoj fazi (3R informacioni sistem) koji se sprovodi u okviru projekta Svjetske banke, pod nazivom ,,Industrijski otpad i čišćenje“.

- Osnovni cilj projekta je digitalizacija i automatizacija procesa koji se sprovode prilikom izdavanja dozvola i saglasnosti za upravljanje otpadom i katastrima zagađivača životne sredine. Takođe, sistem ima cilj automatizaciju akcija/radnji koje se sprovode prilikom upravljanja registrima, dokumentima i izvještavanjem o proizvodnji i upravljanju otpadom – (proizvođača, sakupljača, obrađivača i nadležnih organa lokalnih samouprava - za komunalni otpad) i katastrima zagađivača životne sredine, shodno važećoj zakonskoj regulativi. Kao takav, 3R informacioni sistem namijenjen je vođenju registara, evidencija i kreiranju izvještaja vezanih za otpad, kao i Katastra zagađivača životne sredine – kažu iz Agencije.

Nadgradnja tog registra biće dodatno napravljena kroz „Projekat za poboljšanje registra ispuštanja i prenosa zagađivača u zemljama Zapadnog Balkana i Republici Moldaviji“, za koji je Ministarstvo zaštite prirode i životne sredine Njemačke obezbijedlo grant.

– Očekujemo realizaciju uspostavljanja i preciznog definisanja registra zagađivača (PRTR) sa bazom podataka o emisijama zagađivača, kojim bi se na efikasan način obezbijedio pristup javnosti informacijama o životnoj sredini. Ovakav sistem podrazumijeva, između ostalog, i razvitak adekvatnih IT alata kojima će se omogućiti: adekvatno čuvanje i statistička obrada dostupnih podataka, onlajn podnošenje prijava za upis u registar, kao i podrška za uspostavljanje sigurne veze sa EU bazama podataka. Na osnovu dinamike aktivnosti, očekivanja su da do kraja prve polovine 2022. godine sistem bude u funkciji – najavili su iz Agencije.

Na osnovu Uredbe o visini naknada, načinu obračuna i plaćanja naknada zbog zagađivanja životne sredine utvrđen je iznos naknada zbog zagađivanja životne sredine koje plaćaju pravna i fizička lica, pise Pobjeda.

Odredbama člana 2 Uredbe propisano je da pravna lica koja koriste ložišna postrojenja i postrojenja na električnu energiju instalisane snage veće od 1 MW plaćaju, mjesečno, naknadu zbog zagađivanja životne sredine, zavisno od vrste goriva i vrste ispuštenih štetnih opasnih materija u vazduh, po toni. Iznosi su utvrđeni i to za benzo(a)piren 180,67 eura po toni, ugljen monoksid 2,225 eura, sumporne okside 4,005 eura, azotni oksid 3,204 eura, gasovita neorganska jedinjenja fluora 13,483, gasovita neorganska jedinjenja hlora 2,67 eura, organske materije izražene kao ukupni ugljenik 3,115 eura, dok je za olovo, nikl, kadmijum i živu naknada 3,115 eura po toni na mjesečnom nivou.

Za mangan i bakar 8,90, piren, fenatren i antracen 26,70, dok je za ukupne praškaste materije 18,868 eura.

Odredbama člana 4 Uredbe propisano je da pravna lica koja uvoze supstance koje oštećuju ozonski omotač plaćaju naknadu u visini 0,90 eura po kilogramu.

U članu 5 Uredbe propisano je da pravna lica koja stvaraju i deponuju opasan otpad koji sadrži jedan ili više sastojaka toksičnih materija i supstanci plaćaju mjesečne naknade od 151,51 euro po toni za stvaranje otpada i 75,75 eura po toni za deponovanje otpada.