Crna Gora 48. na listi UNDP o razvoju po mjeri čovjeka

Nacionalni izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka za 2020. godinu: Nadomak digitalne budućnosti za sve

Crna Gora 48. na listi UNDP o razvoju po mjeri čovjeka

Crna Gora se, petu godinu za redom, kotira veoma visoko u kategoriji razvoja po mjeri čovjeka. Sa vrijednošću indeksa razvoja po mjeri čovjeka (HDI) od 0,829 za 2019. godinu zauzima 48. mjesto među 189 zemalja i teritorija.

Međutim, postoji rizik da COVID-19 vrati unatrag čak više od šest godina ranijeg napretka. Procjenjuje se da je vrijednost COVID senzitivnog Indeksa razvoja po mjeri čovjeka pala za 0,021, i da taj indeks danas ima vrijednost 0,812 – navodi se u najnovijem Nacionalnom izvještaju o razvoju po mjeri čovjeka (NHDR), koji je predstavio Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) na virtuelnom događaju.

Indeks razvoja po mjeri čovjeka (HDI) predstavlja sumarnu mjeru prosječnih nacionalnih postignuća u ključnim dimenzijama napretka čovječanstva: dug i zdrav život, pristup obrazovanju i pristojan životni standard. Dimenzija dugog i zdravog života mjeri se putem očekivanog životnog vijeka na rođenju - koji prema procjenama za 2019. godinu, u Crnoj Gori iznosi 76,9 godina. Djecu koja upisuju školu očekuje 15 godina školovanja, dok srednja vrijednost godina završenog školovanja za odrasle osobe starije od 25 godina, iznosi 11.6 godina. Životni standard, koji se mjeri bruto nacionalnim dohotkom (BND) po glavi stanovnika, izražen paritetom kupovne moći u američkim dolarima, procijenjen je na 21.399, pojašnjavaju iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.

Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, mr Tamara Srzentić, kazala je da je njena vizija „da Ministarstvo javne uprave, digitalne transformacije i medija bude prepoznato kao „težište“ za digitalne vještine i stručnost unutar crnogorske Vlade.

"Ali, pored toga, ljudi su ti koji su u središtu Vlade. Zbog toga ćemo sa partnerskim ministarstvima raditi na uvođenju novih praksi, procesa i metoda dizajniranja, isporuke i upravljanja programima i uslugama koji zadovoljavaju potrebe ljudi od samog početka.Cilj nam je pružiti dosljedno, sveobuhvatno i divno „online“ iskustvo sa cijelom upravom. Ovo su vodeća načela koja vode naš rad i trebalo bi da budu zvijezda vodilja za svaki tim koji sprovodi digitalne promjene u svojim ministarstvima: ljudi su u središtu usluga i kreiranja politike, aktivno učestvuju u razvoju vladinih politika, uprava koristi pristup podacima „reci nam jednom“ i dr.'', istakla je Srzentić. 

Izvještaj se bavi odnosom digitalne transformacije i razvoja po mjeri čovjeka. Koncept razvoja po mjeri čovjeka odnosi se na rast blagostanja i širenje perspektiva ljudskog života, a ne samo na povećanje produktivnosti ekonomije. To je pristup koji se fokusira na stvaranje jednakih mogućnosti i prava izbora za sve. Centralno pitanje Izvještaja koji je danas predstavljen je: „Kako digitalna transformacija može da ponudi više izbora i veće blagostanje svima u Crnoj Gori?’ 

„Naš razvojni put kroz oporavak od COVID-19 treba da krene drugom putanjom, onom koju Crna Gora sada ima priliku da osmisli. To je putanja koja će maksimizovati pozitivne i minimizovati negativne efekte, prihvatajući digitalnu budućnost'', kaže Agi Veres, zamjenica regionalne direktorke i zamjenica pomoćnice administratora Regionalnog biroa UNDP za Evropu i ZND.

„Trenutno, informacione tehnologije čine samo oko 6% BDP-a Crne Gore, što pruža ogromne mogućnosti. Kao na ključne pokretače digitalizacije moramo se usredsrediti na talente, inovacije, povoljno pravno i poslovno okruženje i infrastrukturu koja podržava digitalizaciju '', zaključila je Veres.

Iako je brz razvoj tehnologije najavio „novu realnost za nekoliko godina”, pandemija COVID-19 potvrdila je potrebu da se okrenemo digitalnoj transformaciji na način koji nikoga neće lišiti obrazovanja, pristupa uslugama i mogućnosti zaposlenja. Ovaj izvještaj ukazuje na mogući put Crne Gore ka postizanju tog cilja, kažu iz MJU.

Kako bi izgledala digitalna Crna Gora? Izvještaj predstavlja četiri potencijalna scenarija za digitalnu budućnost društva do 2030. godine - od scenarija „uobičajeni način rada” do scenarija koji predviđa puno usvajanje digitalne tehnologije u Crnoj Gori - kao pokretača budućeg razvoja i blagostanja. Scenariji pružaju uvid u dugoročne planove preko kojih možemo zamisliti buduće mogućnosti – i ako budemo aktivni i ako budemo pasivni na planu digitalizacije.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.