Po posljednjim preliminarnim podacima, zaključno sa julom neto strane direktne investicije su bile blizu 286 miliona eura ili preko 18 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Ukupne investicije, računajući i odliv iz Crne Gore bile su, kako su nam kazali iz CBCG, blizu 420 miliona eura, što je pad od 6,3 odsto u odnosu na sedam mjeseci prošle godine. To znači da se u ovoj godini manje investicija odlilo iz države.

Na pitanje kakav priliv investicija očekuju u narednom periodu, odgovor nijesu dobili iz Centralne banke, a ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić Pobjedi je kazao da je realno očekivati blago usporavanje, prije svega zbog pandemije kovid, ali i unutrašnje političke situacije.

Nije novo, podsjeća Kostić, da međunarodno kretanje kapitala, njegova dinamika i obim, primarno stoji pod uticajem dvije vrste činilaca: trenutno vladajućih opštih uslova u svijetu i interni ili unutrašnji uslovi unutar same zemlje primaoca, odnosno zemlje domaćina investicija.

"Ako ovlaš pogledamo jednu i drugu sferu uticaja, ne treba mnogo mudrosti da se zaključi kako na obje u ovom momentu presudno utiče zdravstvena kriza izazvana virusom kovid-19 a koja generiše duboku ekonomsku krizu sa i dalje neizvjesnim ishodom. Uz to, kraj se ni ne nazire i ima mnogo nepoznanica u vezi sa kovidom pa se nesigurnost održava, čak i pojačava. To je još jedan značajan potencijalno jak i negativan uticaj na tok kapitala a time i na priliv investicija u Crnu Goru",  smatra Kostić.

Kada je neizvjesnost dominantna karakteristika tržišta onda, ocjenjje on, investitori redukuju svoje aktivnosti - smanjuju ili katkad potpuno obustavljaju plasiranje kapitala.

"Imajući u vidu da je pad ekonomske aktivnosti izazvan globalnom pandemijom značajan i da je shodno tome znatno smanjen opšti nivo tražnje, realno je očekivati da to sve uspori priliv stranih investicija. Dodatno nepovoljan uticaj dolazi iz unutrašnje sfere u vidu podizanja političkih tenzija u zemlji. To pored već navedenog može uticati na formiranje negativne percepcije investitora u pogledu sigurnosti investiranja i učvrstiti ih u odluci o odlaganju investiranja u našu zemlju", smatra ovaj ekonomski analitičar.

Nerealno

U datim uslovima, kako kaže, nerealno je očekivati jačanje tokova kapitala – priliva stranih investicija.

"Zbog toga očekujem u narednom periodu njihovo usporavanje i dalji pad, ali ne po dramatičnim stopama imajući u vidu da sve više sazrijeva mišljenje da će svijet morati da nauči da živi i radi sa kovidom, pa će i njegovo prisustvo biti nova normalnost, koja će tada manje uticati na tokove kapitala. U svakom slučaju, kad proces usporavanja krene, a već je krenuo, on će, imajući u vidu rečeno, nastaviti da se kreće još neko vrijeme u istom smjeru i neće biti naglih zaokreta", ističe Kostić.

Tačka preokreta će, ocjenjuje on, direktno biti uslovljena rezultatima u borbi sa kovidom budući da u ovom momentu on presudno utiče na smanjenje tražnje – pad ekonomske aktivnosti a time na povećanje neizvjesnosti, odnosno nesigurnosti koja je ključna u donošenju odluke o investiranju. Dodatno će uticati i politička situacija u zemlji - kazao je Kostić za Pobjedu.

Azerbejdžan i dalje na prvom mjestu

Iz Centralne banke Pobjedi su kazali da i dalje prvu poziciju po ulaganjima u našu zemlju drži Azerbejdžan, ali ne navode cifru jer bi to, kako ocjenjuju, zadiralo u prostor poslovne tajne.

"Podatak je povjerljiv jer se odnosi na manje od tri kompanije", kazali su iz Centralne banke.

Na drugom mjestu su kompanije iz Kine sa preko 70 miliona eura ulaganja. Podsjetimo da su Kinezi sa te pozicije potisnuli Ruse, koji su u prošloj godini bili na drugom mjestu.