On je naglasio da veledrogerije imaju obavezu da kontinuirano snabdijevaju naše tržište ljekovima i da su zbog toga preduzeti novi potezi.

"U interesu zaštite zdravlja građana Crne Gore, odnosno obezbjeđivanja kontinuirane snabdjevenosti apoteka i zdravstvenih ustanova ljekovima sa Liste ljekova, Ministarstvo zdravlja je predložilo, a Vlada usvojila zaključke na osnovu kojih je Montefarm zadužen da po hitnom postupku, a u skladu sa Zakonom, sprovede nabavku nedostajućih ljekova", istakao je Hrapović za Pobjedu.

Objašnjavajući navode „Montefarma“ da "usljed aktuelne situacije i u regionu i u svijetu, uvoz ljekova ne ide uobičajenim tokom", Hrapović podsjeća da su nakon proglašenja pandemije mnoge evropske zemlje zatvorile granice, čime je i zaustavljen proces uvoza i izvoza, da bi nakon izvjesnog vremena bila donešena odluka da se iz te zabrane izuzmu ljekovi i medicinska sredstva.

"Iz tog razloga uvoz ljekova nije mogao ići uobičajenim tokom", kazao je ministar zdravlja.

Odgovarajući na pitanje koliko su navodi o sigurnosti u snadbijevanju ljekovima utemeljeni ako sigurnost apsulutno počiva na uvozu Hrapović ističe da apsolutna snabdjevenost ne postoji, ali "možemo sa sigurnošću reći da je pod kontrolom".

"Što se tiče apoteka "Montefarma", uprkos situaciji u svijetu i regionu, snabdjevenost je na visokom nivou, tvrdi Hrapović.

On ističe da dostupnost lijeka ne zavisi isključivo od uvoznika, već i od proizvođača, tj. da li u procesu proizvodnje samog lijeka ima svih neophodnih komponenti, da li zadovoljava sve standarde i slično...

Ministar zdravlja ističe da je dobio obavještenje od veledrogerija, da će ukoliko ne bude nepredviđenih okolnosti, deficitarni ljekovi stići u Crnu Goru kanalom iz Srbije tokom naredne nedjelje.

"Imali smo situaciju sa zabranom izvoza ljekova iz Srbije odakle u Crnu Goru dolazi veliki broj isporuka, što nam je značajno otežavalo nabavke i usljed toga smo bili prinuđeni da tražimo alternativne puteve. Dobra je vijest da je odluka o zabrani izvoza ljekova prestala da važi 24. aprila. Značajno je da su pojedini dobavljači uspjeli da riješe ovaj problem i dobiju odobrenje za izvoz, a nekoliko njih još čeka. Što se tiče ostalih tržišta (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, čak i Italija, Njemačka, Mađarska) uvoz ljekova za sada ide nesmetano. Veledrogerije su imale i vanredne isporuke sa dodatnim količinama i za sada je situacija stabilna", kaže Hrapović.

Uzimajući u obzir činjenicu da mi ljekove uvozimo, odgovorni i pravovremeni postupci nabavke i stvaranje dodatnih zaliha su u ovim okolnostima, kako navodi ministar zdravlja, mehanizmi su kojima naš sistem štiti korisnike ljekova i farmaceutskih sredstava. Kako kaže, većina proizvođača i dobavljača "nam izlazi u susret i trudi se da nam obezbijedi višemjesečne zalihe".

Lista ljekova za koje je odobrena hitna nabavka

Ministar zdravlja Kenan Hrapović je potvrdio da je odlukom Vlade definisano da se odobri hitna nabavka ljekova. Među njima su „famotidin“, lijekovi za liječenje arterijske hipertenzije („fosinopril“, „fosinopril plus“, „amlodipin“, „propranolol“), za liječenje poremećaja rada štitaste žlijezde „levotiroksin“, antibiotici („doksiciklin“, „amoksiciklin“, „rifampicin“), zatim „ibuprofen“, „bromazepam“, „alprzolam“, „haloperidol“ i drugi.

Na listi su i ampulirani lijekovi: „diklofenak“, „paracetamol“, „fiziološki rastvor“, „manitol“, „azitromicin“, „vankomicin“, biološki lijekovi i drugi.