„Dakle, put ka ekonomski nezavisnom, pa time i slobodnom pojedincu - odgovornom činiocu našeg društva“, rekao je premijer Marković na konferenciji o izgradnji prve dionice autoputa koju organizuje Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). 

Premijer je kazao da je malo projekata koji su uticali na razvoj crnogorske ekonomije kao što utiče izgradnja autoputa Bar-Boljare, a vjerujem skoro nijedan koji će u tolikoj mjeri uticati na sveukupni razvoj crnogorskog društva.

Iako su nerazumijevanja i mimoilaženja oko pojedinih segmenata ovog grandioznog i kompleksnog poduhvata na dnevno-političkom nivou neizbježna, jedno je, tvrdi premijer Marković evidentno: već po završetku prve dionice od Smokovca do Mateševa, Crna Gora će biti značajno bolje mjesto za život.

Predsjednik Vlade je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, ukazao na značaj autoputa sa aspekta bezbjednosti i komfora putovanja ka sjeveru, ali i istakao da je ovaj projekat u periodu svoje realizacije ubrzao rast naše ekonomije do izuzetnih 4,7% u 2017. godini, 5,1% u 2018. i izvjesno je - oko 4% u 2019. godini.

„Jasno je da je tokom realizacije prioritetne dionice bilo izazova i da ih još uvijek ima. Tome ponajbolje svjedoči žustra polemika koju smo imali po pitanju uticaja na fiskalnu stabilnost; povodom rizika od tzv. „dužničkog ropstva“; uticaja na životnu sredinu; izazovima zaštite na radu; pa i pitanjima transparentnosti pojedinih segmenata projekta“, rekao je predsjednik Marković i dodao da nijedan ovakav projekat, pa ni crnogorski autoput, nije izolovan ni od globalnih izazova, poput ovih dana aktuelnog korona virusa.

Ali, važno je razdvojiti centralnu od sporednih tema. A centralna tema je – Crna Gora, koja za svoje građane razvija infrastrukturu po mjeri 21 vijeka!

„Crna Gora, koja će, kao i sve članice Evropske unije, omogućiti svakom svom stanovniku brz i bezbjedan pristup ključnoj putnoj infrastrukturi. To je pitanje mobilnosti, to je preduslov za ekonomski razvoj, pa u krajnjem i pitanje građanskog i nacionalnog ponosa svih nas“, rekao je Marković.

On je posebno istakao aspekt ekonomske i društvene ravnopravnosti crnogorskog čovjeka. Jedina odgovorna reakcija na savremene izazove ravnomjernog regionalnog razvoja, uključujući i pitanje odliva stanovništva je, kazao je predsjednik Vlade, stvaranje istih ili makar približnih uslova za život na cijeloj teritoriji naše države.

„Naravno da je važno da nas potreba za boljim životom ne dovede u poziciju da se zadužimo više nego što možemo da vratimo. Kao što znate, ova Vlada je konkretnim mjerama uspjela da očuva stabilnost javnih finansija. Četvrtu godinu za redom ostvarujemo suficit tekućeg budžeta, a nova zaduženja su usmjeravana isključivo na realizaciju kapitalnog budžeta. Dakle – na škole, vrtiće, domove zdravlja, puteve i drugu fizičku i društvenu infrastrukturu“, rekao je Marković i dodao da ove godine počinje snažan trend pada javnog duga.

Marković je naglasio da nema govora o riziku od bankrotstva ili „dužničkog ropstva“, kako se često spekulisalo.

On je kazao i da računamo na već iskazanu i najavljenu podršku naših evropskih partnera, koji su konkretno pomogli pripremu neophodne tehničke dokumentacije za nastavak radova prema Andrijevici. On je iskazao uvjerenje u nastavak te podrške i u narednom periodu, a posebno kroz Zapadno-balkanski investicioni okvir.

Prema njegovim riječima, na ovom projektu dokazali smo sposobnost administracije na fiskalnu disciplinu, otpornost ekonomije na izazove visoke zaduženosti, spremnost domaćeg znanja i struke da aktivno doprinese krucijalnim segmentima našeg razvoja.

„Na ovom projektu pokazujemo i spremnost na široki i otvoreni dijalog. Ne nužno zbog postizanja kompromisa ili širokih konsenzusa, jer razvoj ne može da čeka savršena rješenja. Dijalog nam je potreban kako nam se ne bi dešavale greške ili, kako bismo, ako su se već desile, iz njih izvukli pouku. Potreban je i da bi, kao društvo, razvili sposobnost da ukrštamo solidne i dobronamjerne argumente“, kazao je predsjednik Marković.