U svom obraćanju na 43. sesiji Savjeta za ljudska prava koja se održava u Palati nacija Đukanović je ukazao na situaciju u Crnoj Gori nakon usvajanja Zakna o slobodi vjeroispovijesti. On je kazao da se tim Zakonom na liberalan način, u skladu sa najsavremenijim legislativnim standardima, učvrćuje sloboda vjeroispovjesti, uređuje pravni položaj vjerskih zajednica i garantuje ustavni princip odvojenosti crkve od države.
Đukanović je ponovio da je postupak izrade zakona trajao 5 godina, uz inkluzivan dijalog sa svim zainteresovanim stranama, uključujući sve vjerske zajednice u zemlji i relevantne međunarodne organizacije, u prvom redu Venecijansku komisiju čije su preporuke u potpunosti prihvaćene.
Đukanović je istakao da je ovim zakonom zamijenjen onaj iz 1977. godine iz perioda komunističke Jugoslavije.
"Međutim, već u pripremi, a posebno nakon njegovog usvajanja Crna Gora se suočila sa optužbama od strane samo jedne vjerske zajednice, i sa brutalnom medijskom kampanjom dominantno iz bližeg okruženja, s vještim manipulacijama i pokušajima da se država optuži da namjerava da otima crkvenu imovinu i mijenja njihovu viševjekovnu namjenu. Uz to, u međunarodnim forumima, uključujući i ovaj dom, mogle su se čuti optužbe da Crna Gora sprovodi politiku diskriminacije i krši vjerske slobode", kazao je Đukanović.
On je u Savjetu za ljudska prava, potvrdio da je usvajanjem ovog zakona Crna Gora potvrdila da je građanska država, multietnička demokratija i društvo koje želi da kroz reforme i modernizaciju bude sastavni dio savremene evropske civilizacije.
"Zbog toga se suočavamo sa višestrukim udarima, iznutra i izvana, kroz otvorenu spregu crkve s nacionalističkim vansistemskim djelovanjem, usmjerenim na urušavanje pravnog poretka i negiranje građanskog i multietničkog karaktera crnogorske države, što bi u krajnjem značilo povratak na srednjovjekovni sistem u kojem je crkva bila iznad države i građana", kazao je Đukanović.
Đukanović je naveo da stabilnost naše zemlje nije ugrožena.
"Crna Gora će, kao i 2006. kada je demokratskim referendumom, što nije baš uobičajeno na Balkanu, obnovila državu, i ovo unutrašnje pitanje riješiti na miran način, i tako odbraniti koncept u kojem svi građani, i sve vjerske zajednice, imaju ista prava i ravnopravan položaj. Ovim mi činimo dobro ne samo za sebe i svoje građane, već šire potvrđujemo da je koncept građanske, multietničke demokratije na Zapadnom Balkanu moguć i održiv; da je jedini garant stabilnosti ovog ranjivog regiona. Jednako tako, ukazujemo koliko je opasno prenebregavati realnost, igrati se osjećanjima vjernika i biti objekat ili oruđe u realizaciji opasnih velikodržavnih projekata, što bi sve zajedno trebalo da nas zabrinjava", kazao je predsjednik Crne Gore.
Zaključujuću da Crna Gora ostaje opredijeljena da dalje izgrađuje svoj kredibilitet poštovaoca i zaštitnika ljudskih prava.
"Vjerujem da ćemo time na najbolji način zadobiti vaše povjerenje i podršku za kandidaturu za članstvo u Savjetu za period 2022-2024", rekao je Đukanović u svom govoru pred Savjetom za ljudska prava u Ženevi.
Dodajući i da je Crna Gora posvećena univerzalnim vrijednostima na kojima počivaju moderne demokratije.
"Naša kontinuirana politika da budemo akter mira i bezbjednosti i saradnje u regionu, i kao lider u procesu evropskih integracija promoter najviših evropskih vrijednosti, proizilazi iz viševjekovne tradicije njegovanja multikulturalnosti i suživota", poručio je predsjendik Crne Gore.
Komentari