Proces se svodi na polaganje tijela u zatvorenu kapsulu sa piljevinom, lucernom i slamom. Tijelo se pritom polako okreće kako bi se mikrobima omogućilo da ga razlože, navodi BBC.

Poslije 30 dana, ostaci se predaju porodici koja može da ih pospe oko biljki ili drveća.

Spejd tvrdi da prirodna organska razgradnja tijela sprječava emitovanje 1,4 tone ugljenika u atmosferu pri procesu kremacije. A, uvjerena je da postoji slična ušteda u poređenju sa tradicionalnim sahranama kada se u obzir uzmu prevoz pokojnika i proizvodnja kovčega.

"Kada umrem, zar ne bi trebalo da ovoj planeti koja me je štitila i podržavala cijelog života, vratim ono što je ostalo od mene. To je tako logično, a i lijepo", kaže Spejd.

Sahranjivanje ljudi pretvaranjem posmrtnih ostataka u gnojivo trebalo bi da počne od februara naredne godine, u američkoj saveznoj državi Vašington.