Drevni Egipćani pravili nakit od meteorita
Ilustracija

Tehnologija - Nauka

Drevni Egipćani pravili nakit od meteorita

Analiza egipatskih perlica od gvožđa, pronađenih u grobu starom oko 5.000 godina, pokazala je da su bile napravljene od meteorita.

Dijelovi nakita cjevastog oblika pronađeni su još 1911. na groblju u Gerzi, oko 70 kilometara južno od Kaira.

Kako prenosi televizija CBS, istraživači su utvrdili da perlice podstiču iz vremena između 3350 i 3600 godina prije nove ere i da predstavljaju najraniji poznati primjer korišćenja gvožđa u drevnom Egiptu, hiljadama godina prije početka gvozdenog doba.

Od samog početka, naučnici su sumnjali da je materijal od kog su perlice napravljene svemirskog porijekla.

Analize su pokazale da u gvožđu perlica ima puno nikla, što je karakteristično za gvožđe iz meteorita. Tokom 1980-ih godina, međutim, naučnici su vjerovali da je visoki sadržaj nikla rezultat topljenja.

Nedavne analize stručnjaka Open Univerziteta i Univerziteta u Mančesteru potvrdile su teoriju o svemirskom porijeklu gvozdenih perlica, jer su pokazale da je nikl meteorskog porijekla i da nakit ima tzv. Vidmanšteten (Widmanstatten) uzorak, specifičnu kristalnu strukturu koja se može naći samo u meteoritima koji su se vrlo sporo hladili unutar asteroida u vrijeme formiranja Sunčevog sistema.

Dodatna proučavanja pokazala su da nakit nije obrađivan zagrijevanjem.

Prvi dokazi topljenja gvožđa u Egiptu datiraju iz VI vijeka prije nove ere, a stariji predmeti od gvožđa su vrlo rijetki.

"Za nas, danas, gvožđe je prije svega praktičan i prilično nezanimljiv metal", kazala je egiptolog Džojs Tajldesli sa Univerziteta u Mančesteru.

"Drevnim Egipćanima, međutim, gvožđe je bilo redak i lijep materijal, a s obzirom da je pao s neba, sigurno je imao i neka magična ili vjerska svojstva", objasnila je ona.

Ovo nije prvi predmet za koji je ustanovljeno da podstiče iz svemira. Prošlog septembra, njemački istraživači su otkrili da je jedna teška statua Bude, koju su u Evropu donijeli nacisti, bila isklesana iz meteorita između VIII i X vijeka.

Oni su je doveli u vezu sa meteoritom Činga za koji naučnici vjeruju da je pao na zemlju prije 10.000 do 20.000 godina i ostavio gomilu kamenja na prostoru između Sibira i Mongolije.

Detalji ovog novog istraživanja o egipatskim "svemirskim" perlama objavljeni su u časopisu Meteoritics and Planetary Science.

Izvor (Nezavisne novine)