Prva transplantacija ljudske glave do 2030. godine
ilustracija

Prva transplantacija ljudske glave do 2030. godine

Bivši neurohirurg NHS-a tvrdi da bi prva transplantacija ljudske glave mogla da se dogodi u narednih 10 godina i da on zna kako se ovaj podvig može izvesti.

Brus Metju, bivši načelnik neurohirurgije u bolnici pri Univerzitetu Hal, radio je na SF romanu sa osnivačem Instituta za futurologiju MajklomLijem kada je shvatio potencijalni ključ uspjeha spomenute operacije. On vjeruje da hirurzi ne bi presađivali samo čovjekovu glavu, već bi morali da presade i cijelu kičmenu moždinu u drugo tijelo.

Do sada se nekoliko naučnika, koji su pokušali da izvrše transplantaciju glave, uglavnom fokusiralo na metode koje razaraju kičmenu moždinu, ideju koju gospodin Metju, koji je obavio više od 10.000 operacija, opisuje kao “krajnje smiješnu”.

Ali ovaj hirurg tvrdi da napredak u neurohirurgiji, robotizaciji i transplantaciji matičnih ćelija znači da bi bilo moguće ponovno pričvrstiti čitavu kičmenu moždinu sa pripadajućom glavom na drugo tijelo. Predviđa da bi se to moglo dogoditi i prije 2030. godine.

“U početku nam je namjera bila da ‘brainstormiramo’ i pričamo o toj ideji koja se na prvu loptu činila prilično blesavom, ali tada sam shvatila da zapravo nije. Ako presadite mozak i držite mozak i kičmenu moždinu zajedno, to zapravo nije nemoguće. Kičmena moždina je najdublje što se može zamisliti. Mozak morate držati spojenim sa kičmenom moždinom. Pomisao na to da se to radi drugačije, je krajnje smiješna. Trenutno možete spojiti jedan ili dva nerva, ali zahvaljujući robotici i vještačkoj inteligenciji uskoro ćemo moći to da uradimo sa 200 živaca. Očigledno je vrlo teško izvaditi kičmenu moždinu bez oštećenja, trebaće nam niz usavršavanja, ali vjerujem da će to biti izvodljivo u narednih 10 godiana”, rekao je Metju.

Kome bi takva operacija mogla da pomogne?  

Iako ova metoda ne bi bila od pomoći onima koji imaju povrede kičme, mogla bi pomoći onima osobama sa degenerativnim mišićnim bolestima.  

Metju je rekao da još uvijek postoje sumnje oko toga koliko bi se transplantirani djelovi mogli integrisati sa toliko DNK druge osobe i da bi možda trebalo prenijeti i bakterije iz crijeva. On vjeruje da bi se transplantacijom matičnih ćelija mogla spriječiti eventualna odbacivanja tkiva.

Indipendent/N1 Beograd

 

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.