"Države u regionu suočene su sa kompleksnim unutrašnje-političkim pitanjima, na koja nije lako naći odgovore. Izazov je tim veći, što ne popuštaju ni vanjski pritisci ni izazovi, među kojima me naročito zabrinjavanju hibridne aktivnosti, vraćanje stranih boraca, te veliki broj migranata koji se i dalje nalaze u regionu", navela je Ermnenc u intervjuu za Pobjedu.

Ističe da se u regionu ne može govoriti o trci u naoružanju, već o modernizacija vojski i nabavci potrebnog i planiranog naoružanja i opreme.

Crna Gora je bila domaćin vježbe "Zajednički izazov 2019" u kojoj su učestvovali i slovenački vojnici. Upitana koliko je bitna ova vrsta saradnje, Ermenc kaže da je "Common Challenge" samo jedna u nizu vježbi u kojima zajedno učestvuju slovenački i crnogorski vojnici – tu su i "Adriatic Strike", "Adrian Pool" i druge.

"Ova vrsta saradnje je za nas od velikog značaja iz više razloga. Prvi je taj što zajedničkim učešćem na vojnim vježbama dajemo vrlo bitan i konkretan doprinos izgradnji i povećanju interoperabilnosti savezničkih vojski. Ovaj oblik saradnje je takođe bitan za identifikaciju mogućnosti zajedničke saradnje u nekim drugim oblastima. Konačno, zajedničke vježbe mogu da posluže kao temelj za saradnju na terenu, kao što je to slučaj sa saradnjom Slovenije i Crne Gore u NATO aktivnosti eFP u Latviji", navodi ona.

Ulaskom u NATO Crna Gora se oslobađa starog naoružanja i modernizuje vojsku. Na pitanje smatra li da su tačne ocjene pojedinih regionalnih analitičara da se region utrkuje u naoružanju, kaže da se modernizacija punopravnih članica NATO-a bazira na prihvaćenim ciljevima sposobnosti, koje su usklađene u savezništvu, odnosno, dio su cjelokupnog NATO paketa budućeg razvoja odbrambenih, a pogotovo vojnih sposobnosti.

"Zato oni predstavljaju srž i pokretač razvoja odbrambenih sposobnosti pojedine članice NATO-a. Država u okviru sopstvenog procesa odbrambenog planiranja, koji predstavlja okvir za harmonizaciju nacionalnog i savezničkog planiranja, opredjeljuje snage, sposobnosti i sredstva kako za potrebe nacionalne odbrane tako i za doprinos kolektivnoj odbrani u okviru Sjevernoatlantskog savezništva. Modernizacija vojske na tom principu ukazuje na nabavku potrebnog i planiranog naoružanja i opreme, što bi teško mogli okarakterisati kao takmičenje u naoružanju", kazala je Ermenc.

Ističući da se region nažalost, u posljednje vrijeme susrijeće sa različitim bezbjednosnim izazovima koji u većini slučajeva zahtijevaju zajedničke odgovore, jer se savremeni izazovi ne obaziru na državne granice.

"Države u regionu suočene su sa kompleksnim unutrašnjopolitičkim pitanjima, na koja nije lako naći odgovore. Izazov je tim veći, što ne popuštaju ni vanjski pritisci ni izazovi, među kojima me naročito zabrinjavanju hibridne aktivnosti, vraćanje stranih boraca, te veliki broj migranata koji se i dalje nalaze u regionu," smatra ona.

Na pitanje kolika je prosječna plata pripadnika Vojske Slovenije i ima li podrške države u rješavanju stambenih pitanja, Ermec kaže da je plata pripadnika slovenačke vojske vezana za jedinstveni platni sistem u javnom sektoru.

"Ona se sastoji iz platnog razreda pripadnika sa unapređenjima, položajnog dodatka, dodatka za radni staž, dodatka za kontinuitet, dodatka za specijalizaciju, dodatka za magistraturu ili doktorat, dodatka za nepovoljne radne uslove, dodatka za povećan obim rada, dodatka za rad preko punog radnog vremena, naknade za troškove prevoza na rad i sa rada i isplata nadoknade za ishranu na poslu. Prosječna plata za prvu polovinu 2019. iznosi, za oficire i generale 2.163 eura neto, za podoficire 1.730 eura neto, za vojnike 1.314 eura neto, za vojne službenike (ekvivalent oficira) 1.590 eura neto, za civilne zvaničnike u vojsci 1.997 eura neto i za civilno stručno-tehničko osoblje 1.048 eura neto. Što se tiče rješavanja stambene problematike, mogu objasniti, da u Ministarstvu odbrane postoji fond službenih stanova, koji se dodjeljuju u skladu sa pravilnikom i na osnovu godišnjeg tendera onim pripadnicima, koji se prijave i to bez obzira na njihov status2", zaključuje Ermenc.