To su, u intervjuu za PR Centar, ocijenili predsjednica Nacionalnog udruženja somelijera Crne Gore (NUSCG) Danijela Radeč i potpredsjednik NUSCG Luka Bešić, osnivači Vinske akademije Crne Gore.

„Ako se okrenemo desetak godina ranije, mi smo imali jako puno problema od same činjenice da ljudi nisu znali šta su somelijeri, šta su dekanteri. Danas je ta priča mnogo drugačija“, kazala je Radeč.

Ona je rekla da se u NUSCG  da rade na promociji crnogorskih vina.

„Trudimo se da, kroz naše udruženje, radimo i edukaciju konobara, somelijera, ali radimo i edukaciju samih ljubitelja vina. To je jako bitno, jer ne samo da imamo dobar servis, nego imamo i ljude koji znaju šta će da traže kad dođu u restoran. Veliki broj objekata sa kojima radimo na nivou konsultacija iz ove oblasti, potvrda je da se svakim danom poboljšava nivo usluge i zadovoljstvo samog gosta“, rekla je Radeč.

Ona je kazala da u NUSCG uvijek potenciraju kada rade vinske karte, da prvo budu prisutna crnogorska vina, ali i vina iz zemalja u regionu.

„Turista kad dođe, on želi da proba nešto što je sa ovih prostora, ali mu je i interesantno da vidi da na vinskoj karti postoji nešto što je iz njegove zemlje. Gledamo da zadovoljimo ukuse naših gostiju i na tome radimo“, navela je Radeč.

Ona je pojasnila da vinska kultura podrazumijeva znanje ne samo iz ugostiteljstva već i iz vinogradarstva i vinarstva.

„Kroz raznorazne projekte u koje smo uključeni, radimo na edukaciji, kako vinogradara tako i vinara. Tako ćemo 16. avgusta u Podgorici organizovati radionicu, koja je vezana isključivo za vinare,gdje će biti riječi o primjeni enoloških tanina u vinarstvu.  To je radionica koja je namijenjena uglavnom vinarima, i želja nam je da u jeku vinske sezone, kad počinju berbu, da na praktičan podijelimo sa njima inovacije koje su sada aktuelne u svijetu, kako bi mogli da unaprijede svoja znanja u primjeni enoloških sredstava “, kazala je Radeč.

Osim toga, kako je dodala, u NUSCG rade na konkretnim projektima koji su vezani za vinogradarstvo.

„Drugu godinu zaredom, NUSCG i Vinska akademija, su uključeni u projekat praćenje vektora američkog cvrčka kod vinove loze. To je jedna štetočina koja je jako zastupljena u zemljama u okruženju i nanijela je veliku štetu vinograima. Radeći na ovom projektu, dajemo svoj doprinos ne samo u ugostiteljstvu, nego i u vinarstvu i vinogradarstvu, da nesebično svoja znanja i zapažanja kao i podatke sa kojima raspolažemo prenesemo na naše vinogradare i vinare, jer cilj je da se spriječe sve negativne posledice koje mogu nastati.“, navela je Radeč.

"Ovogodišni deveti po redu salon je bio svakako najposjećenija i najkvalitetnija  vinska manifestacija koja je ikada organizovana u Crnoj Gori. To nam je postavilo nove izazove za pripreme sledećeg salona, koji je zakazan za 13. i 14. mart naredne godine gdje ćemo na desetom jubilarnom salonu postaviti nove standarde. Cilj nam je da cijela sedmica bude u znaku samog salona, ne samo u Podgorici već i širom Crne Gore, tako da obećavamo vinski spektakl u martu 2020. godine“, najavila je Radeč.

Ona je kazala da u novembru planiraju dobrotvorni vinski bal.

Radeč smatra da bi Crna Gora, kao turistička destinacija koja ima jako puno restorana sa četiri pet zvijezdica, trebalo da povede računa o edukaciji tog kadra.

„Ako već nemamo somelijera u restoranu, što je u nekim situacijama i nedopustivo, morali bi da imamo obučene konobare koji će vam na adekvatan način predstaviti vinsku kartu koja postoji u restoranu, da ima pravilan servis vina, i da vam preporuči hranu koju ćete da jedete uz određeno vino iz sopstvene vinske karte i menija “, kazala je Radeč.

Potpredsjednik NUSCG Luka Bešić, kazao je da je u posljednjih desetak godina primjetno povećanje broja hotela, i ugostiteljskih objekata, koji su visoke turističke kategorizacije, sa četiri, pet zvijezdica.

„Shodno tome, po nepisanom pravilu, a i pisanom, u određenim segmentima toga posla, vino i somelijeri zauzimaju značajnu ulogu u tim hotelima. I kuhilnja je doživjela veliku transformaciju u poslednjem periodu, i došli smo u situaciju da su nam tanjiri mala umjetnička djela, da su šefovi u tim restroranima postali jedni veliki umjetnici i da se divimo tim tanjirima, a prateći taj trend i sam stil vina je prošao kroz jedan period transformacije “, kazao je Bešić.

Prema njegovim riječima, veliki je broj ugostiteljskih objekata koji prate jedni druge, navodeći da vino i vinska kultura podižu taj standard, ali da je još uvijek neophodno mnogo raditi na edukaciji zaposlenih, posebno ako imamo cilj da naši restorani u budućem periodu konkurišu Michelin zvijezde.

„Vinska kultura je dio opšte kulture. Moramo da znamo na koji način ćemo da serviramo vino, na koji način ćemo da konzumiramo vino, na koji način se drži čaša, kad koje vino ide uz koje jelo...Vinska kultura, u poslednjem periodu, je počela da se razvija. Idemo krupnim koracima naprijed, ali imamo još prostora za to unapređenje. Nije jedino važno uložiti veliku svotu novca u objekat, servis i kvalitet ponude su ono što kreira krajnji utisak “, smatra Bešić.

Govoreći o aktivnostima Vinske akademije, Bešić je kazao da je akademija primarno osnovana sa ciljem podizanja vinske kulture i edukacije ljudi u tom vinskom segmentu.

„Radimo isključivo po programu WSET (Wine & Spirit Education Trust) akademije iz Londona, koja je najveća i najcjenjenija vinska škola na svijetu, i ponosni smo da jedna takva obrazovna ustanova je odabrala nas da budemo njeni predstavnici u Crnoj Gori. Naš cilj jeste bio da međunarodna znanja i prakse dovodemo u Crnu Goru, da našim ljudima omogućimo školovanje i usavršavanje i sticanje tih znanja po međunarodnim standardima, kako bismo unaprijedili i naše znanje koje smo imali do tog momenta. Međutim, ono što mene brine je činjenica da uglavnom interesovanje postoji od ljudi koji nisu direktno vezani za ugostiteljstvo. To su uglavnom ljubitelji vina koji bi željeli nešto više da nauče o vinu, u svakom slučaju ukoliko se više pažnje ne posveti edukaciji osoblja doćićemo u situaciju da nam posjetioci imaju neuporedivo veće vinsko znanje od ugostitelja.“, pojasnio je Bešić.

„Ljubitelji vina, koji su prošli kroz naše radionice, naučili su i olašali samim ugostiteljskim radnicima, komunikaciju sa njima, jer ljudi tad znaju šta naručuju, umiju da se ponašaju za stolom i na taj način pomažemo jedni drugima“, rekao je Bešić.

On je kazao da ne zna koji je tačan broj somelijera u Crnoj Gori, navodeći da posjeduju podatke za ljude koji su završili obuke NUSCG i Vinske akademije i koji su članovi tog druženja i posjeduju njihove sertifikate.

„Veliki broj ljudi je sticao znanja van granica Crne Gore, i dolazili su sa sertifikatima, koji su van našeg vidokruga,. Kroz NUSCG i kroz Vinsku akademiju, u zadnje četiri godine prošlo je oko 100 ljudi, koji su završili obuke za Level 1, i petnaestak ljudi koji su završili obuku za Level 2, kroz programe WSET (wine & spirit education trust) akademije iz Londona“, kazao je Bešić.

On je ocijenio da bi svi restorani i hoteli sa četiri, pet zvijezdica trebalo da imaju somelijera u svojim objektima, iz razloga što se, kako je kazao, somelijer ne bavi samo vinom.

„Somelijer se bavi žestokim alkoholnim pićima, bavi se cigarama, kafom. Jednostavnije rečeno, bavi se luksuznim stvarima koje donose novac i hotelu i restoranu“, naveo je Bešić.

Prema njegovom mišljenju, potrebno je mnogo više akcenat staviti na edukaciju mladih snaga.

„Kroz NUSCG i Vinsku akademiju imamo jako dobru saradnju sa Srednjom i Višom školom „Sergije Stanić“ u Podgorici. Iz nje izlazi ogroman broj učenika koji imaju dobar potencijal razvoja. Šteta bi bilo ne iskoristiti ih da oni i dalje napreduju, jer imamo ugostiteljskih objekata koji imau potrebu za njima“, kazao je Bešić.

On smatra da sa tim mladim treba raditi i unapređivati njihovo znanje da mogu na bolji način da odgovore izazovima koji su pred njima, „a da ne razmišljamo kratkoročno o uvozu radne snage na mjesec, dva, već da imamo radnu snagu koja je obučena i koja može u dužem vremenskom periodu da pruža kvalitetan servis“.

„Servis vina i uopšte servis u ugostiteljskim objektima, nije na nivou koji zasluže jedna ovakva turistička destinacija. Na njemu može da se radi mnogo bolje, ali moramo imati plan da to ne budu kratkoročni projekti, da se to ne zasniva na sezoni koja će trajati dva, tri, četiri mjeseca, već da imamo objekte koji će raditi čitavu godinu u kojima ćemo angažovati našu radnu snagu“, zaključio je Bešić.