Sabor je održan na platou ispred sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici. Svetu arhijerejsku liturgiju služili su Arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije i  Episkopi: budimljansko-nikšićki Joanikije, raško-prizrenski i kosovsko-metohijski Teodosije, mileševski Atanasije, buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo, zahumsko-hercegovački Dimitrije, dioklijski Metodije i umirovljeni zahumsko-hercegovački Atanasije sa mnogobrojnim sveštenstvom.

"Mi, arhijereji, sveštenici, monasi, monahinje, vjernici, članovi više od 600 Crkvenih opština i Crkvenih odbora i svih crkvenih ustanova u Crnoj Gori, po svojoj savjesti i hrišćanskoj odgovornosti pred Bogom i istorijom, dužni smo da sveukupnoj javnosti, domaćoj i inostranoj, ukažemo da Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, koji je 16. maja 2019.g. utvrdila Vlada Crne Gore, nije ništa drugo do akt koji je prvenstveno uperen protiv Mitropolije Crnogorsko-Primorske i Eparhija Budimljansko-Nikšićke, Zahumsko-Hercegovačke i Mileševske, koje imaju svoju osmovjekovnu kanonsku jurisdikciju na prostoru na kome se danas nalazi Crna Gora", navodi se u poruci Trojičindanskog sabora.

Predlog zakona je kako se dodaje pripremljen jednostrano.

"Isključivo od predstavnika Vlade Crne Gore, kome nije prethodio istinski, javni, transparentni i stalni dijalog predstavnika državne vlasti sa predstavnicima naše Crkve i drugih vjerskih zajednica. Prekršene su i brojne odredbe obavezujuće, propisane procedure. Crkva i vjerske zajednice su bile diskriminisane od početka netransparentne i zakulisne pripreme veoma lošeg Nacrta do utvrđivanja još goreg Predloga zakona. I pored više zahtjeva, predstavnicima naše Crkve nije omogućeno učešće u Radnoj grupi za izradu zakona. Do danas nije poznato ko su članovi Radne grupe i da li ona uopšte postoji. Ni u jednoj fazi ovog postupka nismo imali pravo na učešće, što predstavlja presedan svoje vrste", poručili su sa sabora.

Dodali su i da predstavnici i najodgovorniji nosioci državne vlasti u Crnoj Gori i ne kriju da je ovo, zapravo, zakon protiv Srpske Pravoslavne Crkve, Mitropolije, eparhija, mitropolita, episkopa, sveštenstva, monaštva i vjernog naroda od kojih je više od 95% državljana Crne Gore. 

"Zakon, dakle, nije u funkciji civilizovanog i pravno utemeljenog regulisanja prava na slobodu vjeroispovijesti i pravnog položaja Crkve i vjerskih zajednica već isključivo protiv Crkve i elementarnih prava i sloboda pravoslavnih sveštenika i vjernika koje im pripada i po Božjem i po ljudskom pravu. Pravo na slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja je, sudeći po tim izjavama, samo sredstvo da se ostvaruju ideološki i politički ciljevi. I to sve da bi se, sa pozicija javne vlasti, kršio Ustav Crne Gore i na brutalan i nasilan način, kako je najavljeno sa najvažnijih državnih adresa, stvarala lažna crkvena organizacija kao ”državna vjerska zajednica” u sekularnoj državi u kojoj su crkve i vjerske zajednice odvojene od države.

Više je nego jasno da se Predlogom zakona priprema otimanje hramova i pljačka crkvene imovine i to sa zlokobnim i nesagledivim posledicama", saopšteno je na saboru.

Ističe se da postoje i druga pitanja koja duboko vrijeđaju dostojanstvo počev od toga da se Crkva i vjerske zajednice na prikriven način zapravo prikazuju kao kriminalne organizacije.

"Stvar je dovedena do apsurda, jer se Crkva koja je vjekovima sa svojim narodom i dobrotvorima gradila, čuvala i obnavljala  Svetinje služeći u njima Svete službe Božje, optužuje da je navodno ”nezakonito stekla pravo svojine nad pravoslavnim hramovima i crkvenim zemljištem” iz vremena Kraljevine Crne Gore. I umjesto da kao i sve druge države u Evropi, državna vlast u Crnoj Gori izvrši restituciju i obeštećenje za imovinu koja je od Pravoslavne Crkve, Rimokatoličke Crkve i Islamske zajednice, oduzela komunistička vlast, danas se priprema oduzimanje Svetinja i pljačke crkvene imovine od strane sekularne državne vlasti.

Umjesto uvažavanja i ostvarivanja saradnje radi opšteg dobra i napretka zajednice, poslije tolikih vjekova postojanja, državna vlast nastoji da ukine ranije stečene i priznate statuse pravnih lica tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica, tj. da izvrši njihovu likvidaciju u pravnom smislu, kako bi se one ponovo osnivale i evidentirale. Postoje desetine drugih primjera koji nepobitno svjedoče antivjerski karakter Predloga zakona i najavljuju anticrkvene aktivnosti državne vlasti. Istina, u Predlogu zakona nema odredbe po kojoj se zabranjuje Hrišćanstvo! Ali, to se, shodno duhu ovog akta i ciljevima koje vlast želi njime da postigne, zapravo podrazumijeva i samo po sebi nameće kao zabrana!", navedeno je.

Episkopski savjet Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori je do sada kako je istaknuto, preduzeo brojne aktivnosti kako bi se nadležnim organima i relevantnim međunarodnim subjektima argumentovano ukazalo na sve problematične i neodržive odredbe Predloga zakona, ali i na ozbiljne probleme koje bi navedeni zakon proizveo.

"Naša Crkva ne traži nikakve privilegije, niti bilo kakve zabrane nego samo i jedino poštovanje prava na slobodu vjere i imovinu svih, pa i Pravoslavne Crkve i njenih vjernika i to u sopstvenoj državi koju su stvarali i za koju su ginuli njihovi preci sa crnogorskim mitropolitima na čelu.

Predlog zakona, u značajnom broju njegovih odredbi, predstavlja suštu suprotnost svemu što jesu sloboda vjere, tolerancija i dijalog u njihovom savremenom i svevremenom izrazu, koji vode ka normativnom regulisanju pravnog položaja crkava i vjerskih zajednica. Pravo na slobodu vjeroispovijesti u njegovom individualnom i kolektivnom aspektu mora biti svuda u istom obimu i izrazu. Crna Gora, u tom pogledu, ne može i ne smije da predstavlja izuzetak.

Crnoj Gori jeste potreban novi Zakon u ovoj oblasti, ali zakon koji će biti pripremljen sa pažnjom, u atmosferi dijaloga i uvažavanja, od predstavnika Vlade, Crkve, vjerskih zajednica, eksperata i zainteresovanih lica, a ne suprotno kao što je bilo i 2015. i 2019. godine. Novi zakon mora da bude u funkciji svake vjere i svih vjera zajedno, svakoga vjernika pojedinačno i svih zajedno, a ne protiv jedne vjere, Pravoslavne Crkve, njenih episkopa, sveštenika, monaha, monahinja i vjernika – kako je već u javnosti prepoznat Predlog zakona", saopšteno je sa Trojičindanskog sabora.

Kako navode iz Mitropolije molitveno učestvuju hiljade vjernika iz svih krajeva Crne Gore.