Kako je dodao, oni obavljaju odrećene poslove i zadatke u policiji uz poštovanje odrećenih ograničenja ili bez ograničenja sposobnosti utvrćenih od strane nadležne zdravstvene komisije.

“To podrazumijeva duženje naoružanja ili obavljanje poslova bez naoružanja. Policajci imaju dijagnoze pod šifrom „F”), a ta cifra nije konačna jer uključuje samo službenike kojima je izabrani ljekar u Zdravstvenom centru Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).  To u praksi znači da nijesu obuhvaćeni policijski službenici koji zdravstvenu zaštitu ostvaruju po mjestu boravka u drugim medicinskim ustanovama, tako da navedena brojka može biti mnogo veća”, kazao je Zeković za Dan.

U Savjetu ističu da registruju značajan napredak policijskog menadžmenta u razumijevanju rizika i izazova koje sa sobom nosi policijska profesija. Zeković kaže da je za razliku od ranijih godina Uprava policije prilično otvorenija za razgovore o tim pitanjima i zdravstvenim rizicima svojih službenika.

Iz Savjeta ističu da se prepoznaje riješenost Uprave policije da se unaprijedi briga o mentalnom zdravlju policajaca, posebno da se uspostavi i sprovodi efikasniji sistem prevencije stresa, depresije, suicida, kao i potreba poboljšanja uslova za rad.

Zeković navodi da je direktor Uprava policije Veselin Veljović Savjetu predstavio jasan koncept kako da se unaprijedi mentalno zdravlje službenika uz poboljšanje podrške i interakcije policijske organizacije u cjelini sa službenicima koji se suočavaju sa određenim zdravstvenim rizicima.

“Stiče se utisak da traženje i korišćenje psihološke i šire podrške neće biti stigmatizovano niti zloupotrebljavano, kao ranije, po opstanak i razvoj službenika u policiji. Savjet je stekao utisak, na osnovu dosad dostupnih informacija, da novo rukovodstvo policije zagovara inkluzivan pristup koji podrazumijeva stvarnu i suštinsku brigu o mentalnom zdravlju, odnosno opravak i uključenje u rad. Ohrabrujuće je što se napokon psihološka podrška i institucionalno prepoznaje u policiji, pa će tako u sklopu Zdravstvenog centra MUP-a biti uspostavljen, u punom kapacitetu, Biro za psihološku podršku. Osim toga, u Upravi policije su odlučni da kadrovski ojačaju zdravstveni centar MUP-a, naročito u oblasti psihijatrije, a da u specijalnoj policiji sistematizuju radno mjesto psihologa”, naglasio je Zeković.

Sindikat traži psihologe

Predsjednik Sindikata uprave policije Mladen Šuškavčević u izjavi za Dan je kazao da su upoznati sa podatkom kako njihove pojedine njihove kolege imaju mentalne probleme, ali da ti ljudi ne smiju biti otpušteni jer ne ugrožavaju nikog.

“Ti ljudi nijesu došli u policiju sa tim oboljenjem. To je stečeni problem i ne mogu se ti ljudi sada ostaviti na ulici, zato se radi na tome da oni dobiju adekvatnu pomoć i da ne brinu za egzistenciju. Novom sistematizacijom planirano je da u zdravstveni centar budu zaposleni novi ljudi iz reda psihoiloga i psihijatara, što mi i tražimo”, kaže Šuškavčević.

Crna Gora je inače evropski lider po broju policajaca po glavi stanovnika. Naime, u Crnoj Gori ima 635 policajaca na 100.000 stanovnika, dok drugo mjesto zauzima Srbija sa 596.