„Moj utisak je da su prioriteti koji su utvrđeni u Crnoj Gori na tragu onoga što smo mi postavili u Hrvatskoj. Možda se nešto više napravilo u segmentu bezbjednosti hrane, što je preporučljivo, jer se postizanjem standarda u području veterinarstva i zaštite bilja stvaraju uslovi da se, i prije pristupanja EU, ti proizvodi mogu izvoziti na tržišta zemalja članica“, rekla je Gelo u intervjuu agenciji Mina-business.

Ona smatra da je veliki napredak napravljen dobijanjem akreditacije za IPARD agenciju, što je u tehničkom smislu najvažniji zahtjev, jer je priprema potpuno funkcionalne agencije za plaćanje najvažnija za korišćenje postpristupnih fondova.

„Dakle, bez uspostavljanja funkcionalne agencije za plaćanje, nema sredstava čak i kada država postane članica. Usklađivanje u drugim segmentima poljoprivredne politike uslijediće čak i kada poglavlje bude privremeno zatvoreno, kada još imaju dvije godine da se neke stvari dodatno usklade“, kazala je Gelo.

Ona je dodala da se crnogorski proces pristupanja EU obavlja na identičan način kao što je to bio slučaj i u Hrvatskoj, što podrazumijeva da se nakon ispunjavanja mjerila i otvaranja poglavlja vezanih za poljoprivredu, akcenat stavlja na ispunjavanje mjerila za njihovo privremeno i potpuno zatvaranje.

„Da bi se taj proces završio, Crna Gora nastavlja s transpozicijom pravne tekovine, a poseban akcenat stavlja na implementaciju propisa“, saopštila je Gelo.

Ona je podsjetila da je u slučaju Hrvatske pregovarački proces prvi put promijenjen, utvrđen je set mjerila za otvaranje i zatvaranje određenih poglavlja i uvedena nova tehnologija pregovaračkog procesa.

„Za nas je to bilo veliko opterećenje inicijalno, jer smo to vidjeli kao dodatne zahtjeve koji se postavljaju pred Hrvatsku. Međutim, iz današnje perspektive vidimo da su u tehničkim poglavljima ta mjerila bila vrlo korisna, jer su nam pomogla da se fokusiramo na prioritete koji su najvažniji u usklađivanju sa pravnom tekovinom EU“, navela je Gelo.

Ona smatra da zemlje koje imaju strukturne probleme poljoprivrednog sektora, kao što je slučaj sa Crnom Gorom, rješenje treba da traže u proizvodnjama koje su radno, kapitalno intenzivne, te intenzivne u znanju.

„To praktično znači usmjeravanje na proizvode veće dodatne vrijednosti i viših stepena prerade, s oznakama geografskog porijekla ili organskom poljoprivredom. U svakom slučaju to moraju biti proizvodi koji će omogućiti proizvođaču da podigne cijenu i vrijednost proizvoda“, rekla je Gelo.

Ona je dodala da svaki proizvođač mora da ima svoju kalkulaciju i, u zavisnosti od toga što mu je na raspolaganju, pronađe najbolje rješenje.

RTCG