Lansirani novi Galileovi sateliti
foto: ESA/CNES/Arianespace

Evropa trči svemirsku trku

Lansirani novi Galileovi sateliti

Iz Evropskog svemirskog centra Arijana-5, koji se zamislite ne nalazi u Evropi već na teritoriji Francuske Gvajane u Južnoj Americi, lansirana su četiri nova satelita sistema Galileo, globalnog navigacionog sistema Evropske Unije koji od danas broji 24 satelita koji pružaju signale za brojne važne usluge.

Od kraja 2016. godine globalni sistem Galileo pruža usluge lokacije položaja i preciznog mjerenja vremena za više od 400 miliona svojih korisnika. 

Ono što je zanimljivo jeste da konstelacija sistema Galileo još nije završena. Sa četiri nova satelita Galileo je na korak ka tome da dosegne svoj pun opetavni kapacitet koji je planiran za 2020. godinu. Tada će sistem Galileo činiti 30 satelita koji će postizati rekordnu preciznost lociranja objekta na zemlji u krugu od 30 centimetara i postaće time najprecizniji satelitski navigacioni sistem na planeti.

Da bi bolje razumjeli korist od svemirskih tehnologija moramo znati da one nijesu vezane samo za putovanja do drugih nebeskih tijela ili sofisticirane vojne tehnologije. Svemirske tehnoogije odavno su dio našeg svakodnevnog života, bilo da je riječ o traganju i spašavanju, bilo da je riječ o navigacijama u automobilima, pametnim satovima, telefonima, poljoprivredi ili navigaciji letjelica. Zato ne treba da čudi činjenica da je za period 2021-2027 Evropska Komisija predložila objedinjavanje svih postojećih i novih svemirskih aktivnosti pod okriljem jedinstvenog „svemirskog programa EU” u vrijednosti od 16 milijardi eura.

Lansiranjem četiri nova satelita u orbitu sistema Galileo Evropska Unija potvrdila je da je “istinska svemirska sila”, poručuju najviši zvaničnici iz Brisela koji su prisustvovali samom činu lansiranja. Za Evropljane svemir postaje novi prostor za ekonomsko širenje jer je neraskidivo povezan sa brojnim privrednim sektorima i pokreće njihovu korjenitu modernizaciju. Već danas više od 10 procenata BDPa Evropske Unije zavisi od usluga koje se temelje na svemirskim tehnologijama. Zato se nadaju da će Evropa biti vodeća svemirska sila koja će od ostatka kosmičkih igrača (SAD, Rusija, Kina…) postići stratešku autonomiju.

Navigacioni sistem Galileo trenutno pruža tri vrste usluga na polju satelitske navigacije.

Prva je otvorena za sve i potpuno besplatna usluga za određivanje položaja, navigaciju i mjerenje vremena. Usluga mjerenja vremena sve je pouzdanija, tačnija i brža (mjerenja su u nanosekundama) u odnosu na druge sisteme za lociranje. U sistemu eCall, koji je od 31. marta 2018. obavezan u svim novim vozilima u Evropskoj Uniji, Galileo se koristi za slanje informacija o lokaciji vozila hitnim službama.

Galileova usluga traganja i spašavanja sastoji se od lokalizacije signala poziva za pomoć koji odašilju podržani radiofarovi. Nakon pokretanja početnih usluga sistema Galileo u decembru 2016. vrijeme potrebno kako bi se otkrile osobe izgubljene na moru ili u planinama smanjeno je sa 4 sata na otprilike 10 minuta nakon aktivacije radiofara. Tačnost lokalizacije poboljšana je s 10 km bez upotrebe Galilea na manje od 2 km uz njegovu upotrebu. Osim toga, usluga će od sljedeće godine osobu u opasnosti obavještavati o tome da je signal poziva za pomoć primljen i lokalizovan.

satellite1030779696x392

Najozbiljnija usluga koju sistem Galileo pruža ipak jeste prenos šifrovanih informacija koji vlasti mogu koristiti u situacijama u kojima je ugrožena bezbjednost, npr. u vojnim operacijama. Cilj je osigurati kontinuitet razmjene informacija,  čak i u najtežim uslovima. Svojim korisnicima u državnim organima zemalja članica u vanrednim ili kriznim situacijama na nacionalnom nivou (npr. u slučaju terorističkih napada), Galileo pruža pouzdanu i u potpunosti šifriranu uslugu.

I na kraju jedna zanimljivost. Svi sateliti sistema Galileo dobili su imena po djeci čiji su crteži pobijedili na takmičenju u crtanju Galileo 2011. Četiri posljednja lansirana satelita nazvana su po Tari iz Slovenije, Samuelu iz Slovačke, Ani iz Finske i Elen iz Švedske.

 

 

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.