Dok zemlje istočne Evrope žele da se Kijevu ponudi neka vrsta vremenskog okvira na samitu NATO-a u Viljnusu sredinom jula, zapadne članice kao što su Sjedinjene Američke Države, Francuska i Njemačka su oprezne u pogledu bilo kakvog poteza koji bi mogao da približi alijansu ratu sa Rusijom. Odluka da se neka zemlja pozove u Sjevernoatlantski ugovor mora biti donijeta konsenzusom. 

Na svom samitu u Bukureštu 2008. godine, NATO se složio da Ukrajina – koja je, kao i Rusija, bila dio Sovjetskog Saveza do njegovog raspada 1991. godine – na kraju pristupi alijansi. Ali lideri NATO-a do sada nisu preduzeli nikakve konkretne korake u tom cilju – kao što je davanje Kijevu takozvanog akcionog plana za članstvo (MAP), koji bi odredio vremenski okvir za približavanje bloku.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u Kijevu u aprilu da je Ukrajini mjesto u NATO-u, ali nije precizirao vremenski okvir. Kasnije je jasno stavio do znanja da Ukrajina neće moći da se pridruži sve dok postoji rat sa Rusijom.

Početkom juna ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je potvrdio ovaj stav i rekao da Ukrajina razumije da ne može da bude primljena u NATO dok traje rat.

Član 10 Vašingtonskog ugovora kaže da je članstvo u NATO-u otvoreno za svaku „evropsku zemlju koja je u poziciji da promoviše principe Ugovora i doprinosi bezbjednosti sjevernoatlantskog područja“.

Od 1999. godine većina zemalja koje žele da se pridruže NATO-u učestvuje u MAP-u, programu koji je osmišljen da im pomogne da ispune određene političke, ekonomske i vojne kriterijume.

Kandidati za članstvo trebaju biti funkcionalne demokracije koje pravedno tretiraju svoje manjine, predane mirnom rješavanju sukoba i pokazuju da su sposobne i voljne vojno pridonijeti operacijama NATO-a. 

Nejasno je, međutim, kako će izgledati ukrajinski put do članstva.

Uprkos tome što nije dobila MAP, vojska zemlje poduzela je velike korake u tranziciji prema NATO standardima od ruske invazije prije 15 mjeseci.  Ovaj će se proces, na vojnom planu, ubrzati jer Kijev postupno ostaje bez sovjetskog oružja i streljiva, dok Zapad obučava ukrajinske trupe prema standardima NATO-a i šalje sve više i više naprednog oružja u zemlju.

Na kraju će o trenutnoj 31 državi članici ovisiti koliko će brzo i pod kojim uvjetima Ukrajini biti dopušteno pridružiti se NATO-u.Postajući članicom NATO-a, Ukrajina bi došla pod zaštitni kišobran članka 5. Vašingtonskog ugovora koji kaže da se napad na jednog saveznika smatra napadom na sve saveznike.

Klauzula o međusobnoj pomoći NATO-a temelj je saveza, osnovanog 1949. s primarnim ciljem suprotstavljanja riziku od sovjetskog napada na saveznički teritorij.

Istovremeno člana 5 navodi se kao jedan od glavnih razloga zašto Ukrajina ne može ući u NATO dok je u sukobu s Rusijom, jer bi to moglo odmah uvući savez u aktivni rat.

Kremlj je rekao da će izazvati probleme u nadolazećim godinama ako se Ukrajina pridruži NATO-u. Upozorava da će Moskva osigurati svoje interese i sigurnost, za koje kaže da su više od dvije decenije ugroženi širenjem saveza na istok, prema evropskim granicama s Rusijom.

Kremlj već dugo vidi širenje NATO-a u Istočnoj Evropi kao dokaz neprijateljstva Zapada prema Rusiji – što zapadne sile poriču, rekavši da je alijansa u potpunosti defanzivne prirode – i to je naveo kao ključni razlog za svoju odluku da pošalje desetine hiljada vojnika u Ukrajina 24. februar 2022.