U tim grupama se, kako kaže, dnevno pošalje preko 10 hiljada poruka, a jedna od najvećih grupa broji skoro 70 hiljada članova.

"Bukvalno sjedimo, pišemo, gledamo i odjednom koleginica kaže: 'Ja uzimam pauzu sat vremena, jer ne mogu više da gledam ovo'".

Tako je Staša Ivković ispričala za Radio Slobodnu Evropu (RSE) iskustvo tromjesečnog istraživanja "Telegram iza sjenke: incest, dečija i osvetnička pornografija".

Iz udruženja "OsnaŽene" objašnjavaju da osvetnička pornografija predstavlja objavljivanje ili prijetnje objavljivanjem privatnih fotografija i snimaka eksplicitne sadržine.

Tužilaštvo za visokotehnološki kriminal nije odgovorilo na pitanje RSE o tome da li je formiran predmet zbog objavljivanja ovih sadržaja, kao ni da li se slučaj ispituje.

Kako se dijeli sadržaj?
U grupama članovi traže fotografije i snimke, a često za njih plaćaju.

"Na primer dječiju pornografiju traže uz šifru -18", kaže Ivković u razgovoru za RSE.

Kada je u pitanju osvetnička pornografija, tu kaže, nema pravila.

"Doslovno se šalju samo odjednom. Admin samo odjednom pošalje dvjesta sadržaja i vi ne možete da se pokupite šta je šta od toga", objašnjava Ivković.

Često se šalju fotografije ili snimci koji su poslati u povjerenju.

"Vidi se da je nekome privatno na Instagramu poslala, pošto vidimo juzernejm (ime na Instagramu) i 'Poslato vama', tako da je neko to skrinšatovao (fotografisao ekran) i proslijedio u tu veliku grupu", prepričava Ivković.

Ona ističe da je u odnosu na ranije godine kada je pratila rad ovakvih grupa, dijeljenje incesta novost.

"Samo se postavi pitanje: 'Incest?' Ili: 'Neko da razmijenimo mamu, sestru, ujnu?' Ja 2021. kad sam čitala, toga nije bilo u ovim grupama u kojima sam ja bila. Sad nas je najviše to šokiralo", kaže Ivković.

Staša Ivković je i 2021. godine učestvovala u raskrinkavanju više Telegram grupa u kojoj se dijelila osvetnička pornografija, dječija pornografija, kao i lični podaci devojaka.

Zarada cilj administratora
Iz udruženja za osnaživanje i razvoj građanki i građana "OsnaŽene" navode da administratori ovih Telegram grupa dobijaju fotografije i snimke sa ili bez novčane naknade, a zatim ih prodaju za najmanje 50 eura.

"Nakon što zarade dovoljno na tim žrtvama, oni podijele i javno taj materijal, jer više ne mogu da zarađuju na njima, pošto su se fotografije/ snimci već dovoljno raširili", piše u istraživanju.

Međutim, nakon objavljivanja istraživanja udruženja "OsnaŽene", članovi ovih grupa su tvrdili da je riječ o sumi manjoj od 50 eura.

"Tako su indirektno ili čak direktno priznali da zapravo prodaju te fotografije", kaže Ivković.

Šta kaže zakon?
Dijeljenje osvetničke pornografije u Srbiji nije propisano kao krivično djelo.

Pravnica nevladinog Komiteta pravnika za ljudska prava ("YUCOM") Milena Vasić kaže da se, za razliku od maloljetničke pornografije koja se goni po službenoj dužnosti, osvetnička pornografija tretira drugačije.

"Osvetnička pornografija mogu da budu krivična djela Neovlašćeno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka i Neovlašćeno fotografisanje", kaže Vasić.

Dodaje da se ova dva djela ne gone po službenoj dužnosti, nego isključivo po tužbi, odnosno krivičnoj prijavi oštećenih. Za ova djela nadležno je Tužilaštvo za visokotehnološki kriminal.

Kazne su novčane ili zatvorske do dvije godine. Kada je riječ o maloljetnim žrtvama, kazne mogu biti takođe novčane ili do osam godina zatvora.

Od januara 2011. do sredine aprila 2024. podnijete su krivične prijave protiv 717 osoba za krivično djelo "Prikazivanje, pribavljanje i posjedovanje pornografskog materijala i iskorišćavanje maloletnog lica za pornografiju", podaci su istraživanja udruženja "OsnaŽene".

Od toga je presuda donijeto protiv 408 osoba.

Krivične prijave su u istom periodu za krivično djelo "Iskorišćavanje računarske mreže ili komunikacije drugim tehničkim sredstvima za izvršenje krivičnih djela protiv polne slobode prema maloljetnom licu" podnijete protiv 71 osobe. Presude su izrečene protiv 10.

Udruženje "OsnaŽene" navodi da podaci ukazuju da je 370 osoba "prošlo bez kazne" za ova krivična djela.

Inicijative za uvođenje u Krivični zakonik
Povjerenica za zaštitu ravnopravnosti, Brankica Janković, kaže za RSE da su Ministarstvu pravde podnijeli više inicijativa koje su se odnosile na izmjenu i dopunu Krivičnog zakonika.

"Upravo sa ciljem da se propiše posebno krivično djelo zloupotrebe i objavljivanja snimaka polno eksplicitnog sadržaja, jer je nesporna važnost pravovremenog sankcionisanja ovakvih djela", kaže povjerenica.

Iz Ministarstva pravde nijesu odgovorili na upit RSE o tome da li se planira uvođenje ovog djela u Krivični zakonik.

Milena Vasić iz "YUCOM"-a kaže da su krajem 2023. imali sastanak Nacionalnog konventa, koji okuplja nevladine organizacije, sa Radnom grupom koja radi na izmjenama Krivičnog zakonika Srbije.

"Na tom sastanku nije bilo riječi uopšte o osvetničkoj pornografiji. Čak se moglo i čuti od nekih predstavnika tužilaca da su oni protiv, jer to krivično djelo već postoji u našem pravu", kaže ona.

Dodaje da to predstavlja veliki problem, jer se ne razumije ogromna potreba za podrškom ženama kojima se to dešava.

"Žene nemaju novca da plate advokata. Uslovi za besplatno-pravnu pomoć su takođe strogi što se tiče tih finansijskih sredstava i žene su često prepuštene same sebi", objašnjava Vasić.

Povjerenica, Brankica Janković, naglašava da termin "osvetnička pornografija" nije adekvatan, jer sužava domet djela i implicira da je izvršeno od strane partnera.

"Termin pornografija je pogrdan za žrtve i implicira da je žrtva snimala pornografski sadržaj. Neadekvatan je jer bi trebalo i da inkriminiše lažne fotografije i snimke, takozvani dipfejk sadržaj", naglašava Janković.

Dipfejk tehnologija omogućava pravljenje lažnih, ali veoma realističnih fotografija i video snimaka, urađenih uz pomoć vještačke inteligencije.

Janković ističe da bi propisivanjem zloupotrebe i objavljivanja snimaka polno eksplicitnog sadržaja kao krivičnog djela imalo, između ostalog, i preventivnu funkciju u odvraćanju potencijalnih učinioca od izvršenja ovog djela.

Uzrok patrijarhat
Dijeljenje ovakvog sadržaja u Telegram grupama dijelom je posljedica patrijarhata, ocjenjuje povjerenica Brankica Janković.

"Diskriminacija prije svega žena i devojčica na osnovu pola, nerijetko je uzrokovana čvrsto ukorijenjenim, tradicionalnim, patrijarhalnim stereotipima o rodnim ulogama u porodici i široj zajednici prema kojima je žena u 'vlasništvu' muškarca", kaže povjerenica.

Dodaje da su posljedice ovakvih shvatanja nejednaki odnosi moći, ali i društveno tolerisanje i prihvatanje nasilja kao normalnog ponašanja.