Si se osjeća komotno u Beogradu i Budimpešti
Beograd uoči posjete Sija Đinpinga, Foto: Rojters

Si se osjeća komotno u Beogradu i Budimpešti

Predsjednik Kine Si Đinping juče je počeo dvodnevnu zvaničnu posjetu Srbiji, na poziv predsjednika Aleksandra Vučića, u sklopu prve posjete Evropi u posljednjih pet godina.

Si dolazi u Beograd na 25. godišnjicu uništenja zgrade ambasade Kine u NATO bombardovanju, u kojem su poginula tri kineska novinara. Dvadeset državljana Kine je ranjeno u bombardovanju ambasade 7. maja 1999. godine, koje je izazvalo bijes u Kini i izvinjenje tadašnjeg predsjednika SAD Bila Klintona.

"Kineski narod cijeni mir, ali nikada neće dozvoliti da se istorijska tragedija ponovi", rekao je Si u jučerašnjem tekstu za dnevnik "Politika".

"Prijateljstvo Kine i Srbije koje je natopljeno krvlju koju su dva naroda zajedno prolila postalo je zajedničko sjećanje dvaju naroda i ohrabriće obje strane da zajedno naprave ogromne korake naprijed", rekao je Si.

Ulice Beograda bile su ukrašene kineskim zastavama i plakatima dok su hiljade policajaca raspoređene da obezbijede Sija i njegovu pratnju od 400 članova.

Si je stigao u posjetu Srbiji poslije Francuske, gdje su predsjednik Emanuel Makron i šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izvršili pritisak na njega da obezbijedi uravnoteženiju trgovinu sa Evropom i iskoristi svoj uticaj na Rusiju za okončanje rata u Ukrajini.

Očekuje se da će Si razgovarati o višemilionskim ulaganjima Kine u Srbiju i mogućim novim poslovima.

Tokom njegove prve posjete Beogradu 2016. godine, dvije zemlje su potpisale strateško partnerstvo. Vučić je prošle godine potpisao 18 sporazuma sa Sijem u Pekingu, uključujući sporazum o slobodnoj trgovini koji bi trebalo da postane operativan u julu.

Uoči druge zvanične posjete Sija Srbiji za osam godina, Vučić je izjavio da je Kina "najbolji partner" Beograda u ostvarivanju državnih ciljeva, rekavši za kineskog predsjednika da je "najmoćniji čovjek svijeta".

"Ponosni na čelično prijateljstvo sa Kinom, sa nestrpljenjem čekamo posjetu predsjednika Sija, uvjereni da će naše gostoprimstvo pokazati koliko Srbija cijeni partnerstvo sa ovom velikom zemljom", naveo je Vučić.

Uz Mađarsku, koja je sljedeća stanica kineskog lidera, Srbija je najčvršći evropski pristalica kineske inicijative Pojas i put, piše Rojters. Podsjeća da Kina upravlja rudnicima i fabrikama širom Srbije i da je pozajmila milijarde za puteve, mostove i nove objekte, te postala njen ključni partner u prijeko potrebnom razvoju infrastrukture.

Posjetom Mađarskoj i Srbiji, prema mišljenju analitičara, Si želi da pokaže da je Kina, iako možda opada njen uticaj u istočnoj i centralnoj Evropi, i dalje u igri. Vjeruje se da je njegov izbor osmišljen da približi te dvije evropske države koje su proruski orijentisane i veliki primaoci kineskih investicija. Rojters ističe da zapadni partneri Srbije vide tu zemlju kao kinesko čvorište na pragu EU.

Kina je 2023. bila drugi najveći trgovinski partner Srbije poslije EU, sa ukupnom trgovinskom razmjenom od 6,1 milijardu dolara i među pet najvećih investitora, prema najnovijim podacima nacionalne agencije za investicije.

"Njujork tajms" piše da "autoritarni lideri Srbije i Mađarske i dalje nude utočište Kini dok rastu napetosti zbog rata u Ukrajini.

"Česi, Poljaci i skoro svi ostali su zaista ljuti na Kinu zbog rata", rekao je Tamaš Matura, stručnjak za spoljne odnose na Korvinovom univerzitetu u Budimpešti. "Ali u Mađarskoj to nije problem, barem ne za vladu" premijera Viktora Orbana, rekao je Matura.

"Niti je stav Kine koji je naklonjen Kremlju o ratu u Ukrajini problem za Vučića, koji, poput Orbana, održava prisne odnose sa Rusijom i Kinom, istovremeno obezbjeđujući milijarde dolara kineskih investicija", piše američki list.

U prošlonedjeljnom intervjuu za kinesku državnu televiziju CCTV, Vučić je rekao: "Postoje hiljade stvari koje možemo i treba da naučimo od naših kineskih prijatelja". On je istakao da se Srbija "čvrsto drži principa jedne Kine" i da smatra da je ostrvo Tajvan dio te zemlje.

"Tajms" navodi da novac koji Kina sipa u Mađarsku i Srbiju učvršćuje bliske veze potkrijepljene zajedničkim oprezom prema Sjedinjenim Državama.

Ivana Karaškova, češka istraživačica u Udruženju za međunarodne odnose, nezavisnoj istraživačkoj grupi u Pragu, kaže da se Mađarska i Srbija okreću Kini "ne samo radi ekonomskih dobitaka već i da bi pokazale domaćem biračkom tijelu da sprovode nezavisnu politiku".

To pokazuje Evropskoj uniji i SAD da "nisu jedina opcija", rekla je Karaškova.

Ona je dodala da Kina "razumije tu dinamiku" i da će je Si iskoristiti da pokuša da preokrene postepeno pogoršavanje mišljenja o Kini u Evropi, kako kod običnih građana tako i u institucijama poput Evropske komisije.

Prošlogodišnje istraživanje koje je slovačka istraživačka grupa Globsec sprovela u zemljama istočne i centralne Evrope, pokazalo je da je "negativna percepcija Pekinga porasla", posebno u baltičkim državama i Češkoj. Čak i u Mađarskoj, samo 26 odsto ispitanih imalo je pozitivno mišljenje o Siju, u poređenju sa 39 odsto sa negativnim stavom. Ostali su izjavili da su neodlučni.

Ali Mađarska pod Orbanom, bez obzira na to šta javnost misli, postala je "bezbjedan politički prostor" za Peking, rekao je Tamaš Matura, i može se računati na nju da pokuša da ublaži politiku EU prema Kini i zaštiti je od posljedica rata u Ukrajini.

"Tajms" ističe da je spajanje ekonomskih i geopolitičkih interesa posebno izraženo u Srbiji.

U čast kineskog predsjednika, aktivisti Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) i Nove komunističke partije Jugoslavije (NKPJ) raširili su u Beogradu transparente ispred zgrade Kineskog kulturnog centra na kojima piše "Dobrodošao predsjedniče", "Kosovo je Srbija - Tajvan je Kina". Oni traže da se ulica ispred centra preimenuje u ulicu "Nevinih kineskih žrtava NATO agresije".

I Mađarska ljutito reaguje na ono što smatra pritiscima Vašingtona i Brisela, iako je članica NATO-a i EU, iz koje je dobila milijarde eura pomoći.

Međutim, kako ističe "Tajms", Orbanov glavni interes u vezi sa Kinom je novac, i nada se da će uz pomoć kineskih investitora pretvoriti Mađarsku u centar za proizvodnju električnih vozila, baterija i drugih novih tehnologija.

"Za razliku od većeg dijela Evrope gdje se vlade redovno mijenjaju - što je demokratski proces koji može poremetiti kineske investicione planove zasnovane na bliskim vezama sa određenim liderom - Orban i Vučić su na vlasti duže od decenije i ne pokazuju znakove odlaska", ističe njujorški dnevnik.

"Kinezima je udobno u Mađarskoj", rekao je Matura. "Javnost možda nije baš naklonjena Kini, ali vlada jeste".

Početak izgradnje ogromne kineske fabrike baterija vrijedne 7,8 milijardi dolara na istoku Mađarske prošle godine izazvao je proteste lokalnih stanovnika, ali aplauz Orbanove vlade.

I Vučićeva vlada je ignorisala bijes građana u vezi sa ogromnim kineskim rudarskim poduhvatom na jugu Srbije, koji, prema tvrdnjama aktivista za zaštitu životne sredine i stanovnika, zagađuje vodovodnu mrežu.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.