Građanski aktivista Dževdet Pepić kaže da je, u ovakvoj konstelaciji aspiranata za učešće u izvršnoj vlasti, teško dati neku precizniju i tačniju procjenu, kada i kako će ona biti sastavljena.

"Ono što je više nego vidljivo je da su aspiracije i zahtjevi nekih političkih subjekata, odnosno želja da im pripadne više mjesta, više nego uočljivi, tako da po meni, ovo i ovakvo formiranje vlade, od strane Evrope sad, Demokrata, SNP-a, Bošnjačke stranke, albanskih i hrvatske nacionalne partije, neće baš glatko i lako proteći. Uz to, da uđe u vladu pozvana je i Koalicija ZBCG. Dok su za sada "van igre" koalicija oko DPS- a i URE", kaže Pepić.

Ovaj građanski aktivista smatra da kod mnogih partija preovladava sujeta i velika politička pohlepa.

"Uz to, problem je veći, zato što smo mi tipično partitokratsko društvo. Neću biti grub ako kažem da malo koga od aktera na političkoj sceni interesuju opšti, već je to borba za partijske, a slobodno se može reći i lične, interese. Tako, ne samo da vidim, nego i očekujem da će se između samih političkih stranaka više voditi računa, koja će više dobiti resora. A ako hoćemo iskreno, u ovakvom većinskom prihvaćenom vrjednosnom sistemu, skoro pa isključivo, u partiju se ulazi, ne toliko zbog programskih ciljeva, koliko zbog ličnog interesa.Tako da je i to, po meni, problem ne samo koji će resor pripasti nekom subjektu, nego i kome iz tog subjekta", kaže Pepić.

On smatra da u 44. vladi svakako treba da ima učešća i Koalicija Zajedno za budućnost Crne Gore, ali i primjećuje da se velika borba vodi oko toga ko će biti predsjednik Skupštine Crne Gore.

"Znamo da je veoma jak "aspirant" za tu funkciju bio Aleksa Bečić. Ali, zna se i to da ta funkcija po (ne)pisanom pravilu, pripada i najbrojnijem subjektu po broju mandata, a to je Evropa sad, koja daje mandatara. Tako bi i druga po brojnosti od onih, koji hoće da formiraju i učestvuju u vlasti, a to je u ovom slučaju ZBCG (13 mandata), trebalo da dobije mjesto predsjednika parlamenta. To bi po meni i trebalo tako, iako se s mnogim političkim stavovima i istupanjima iz ove grupacije, ne slažem. Ne bih imao ništa protiv, a mislim da bi u najmanju ruku i bilo korektno, da šef parlamenta bude iz ovog subjekta", ističe Pepić.

Na drugoj strani, politikolog Predrag Zenović kaže da je jasno da Pokret Evropa sad ide ka široj koaliciji, jer je izvjesno da samo vlada usidrena u jasnoj parlamentarnoj većini, može ostati politički stabilna.

"Iskustvo nakon 2020. godine to je i pokazalo", rekao je Zenović u Dnevniku TVCG.

On je istakao da se neke varijante za formiranje vlade već naziru, kao i da je poslije prvih pregovora evidentno da se mora težiti dijalogu unutar većine, ali i traženju spona sa opozicijom.

"Konsultacije kod predsjednika države o mandataru će se iskoristiti kao dodatno vrijeme da se vidi ko može da odgovori onome što su programski zadaci koje je postavio mandatar koji ima najviše šanse da formira buduću vladu", ocjenjuje Zenović.

Kako je rekao, od Evrope sad došlo je do velikog insisitiranja na principima, kako bi sebi olakšali proces pregovora.

"A imaće Evropa sad najveću odgovornost u budućoj vladi, pošto su veliki dio obećanja koncentrisali na borbu protiv partitokratije i zalaganje za meritokratiju. Čini se da moraju ostaviti prostor u pregovorima da to obećanje učine realnim", naglasio je Zenović.

On je saglasan da će borba protiv korupcije i organizovanog kriminala biti visoko na agendi nove vlade. Naveo je da je kao obaveza iz procesa evropskih intergacija potrebno govoriti o širem političkom dijalogu.

Zečević: Ne poštuje se princip proporcionalnosti

Novinar Predrag Zečević kaže da su pregovori o formiranju nove vlade u velikoj krizi,odnosno u ćorsokaku, iako budući mandatar Spajić pokazuje inkluzivnost.

"Glavni razlog su nepoštavanje principa proporcionalnosti, megalomanski zahtjevi pojedinih stranaka, ali i žestoka bitka za funkciju šefa parlamenta. Tu su i opravdani stavovi ozbiljnih političkih subjekata da vlada mora imati podršku od 49 poslanika, ali i želja predsjednika Milatovića da utiče na personalni sastav vlade u okviru PES-a", kaže Zečević.

Ističe da su tri izlaza iz ćorsokaka i to reset dosadašnjih pregovora, formiranje Vlade sa tropetinskom podrškom i poštovanje proporcionalnosti snage tokom raspodjele funkcija.

"Drugi je novi izbori u novembru sa značajno drugačijim rezultatima i da PES zatraži manjinsku podršku koalicije oko DPS-a. Vjerovatnoća. Po mom sudu, Crnoj Gori je potrebna što šira koalicija", zaključuje Zečević.