Stručnjaci nisu mogli da utvrde upotrebu gumenih metaka na Cetinju
Foto: BBC

Ombudsman iznio mišljenje

Stručnjaci nisu mogli da utvrde upotrebu gumenih metaka na Cetinju

Specijalistkinja sudske medicine iz Hrvatske ustvrdila je da povrede koje je zadobio jedan od demonstranata na protestu 5. septembra 2021. godine na Cetinju kada su se građani pobunili zbog ustoličenja mitropolita Joanikija, nijesu nastale od gumenog metka, kako je to demonstrant tvrdio u pritužbi poslatoj Zaštitniku ljudskih prava i sloboda. U ovaj dokument Portal RTCG imao je uvid, a potpisuje ga zamjenica Ombudsmana Mirjana Radović.

U slučaju kada je sukob između demonstranata i policije veliki, kao što je to bio slučaj na Cetinju, vlasti su dužne da pokrenu istragu kako bi se pažljivo ispitali postupci i jedne i druge strane, proizilazi iz ovog mišljenja, koje potpisuje Radović, a koja se pozvala na stav Evropskog suda za ljudska prava.

Mišljenje je nastalo nakon što se učesnik protesta na Cetinju požalio Ombudsmanu da je bio brutalno napadnut od policije dok je, kako tvrdi, mirno stajao na Dvorskom trgu, kada je šok bomba bačena na njega.

“Navodi da nije čuo prethodno upozorenje od policije da će biti bačen suzavac, te da je znao postupio bi po naređenju. Kazao je da mu je šok bomba bačena između nogu i da je pao na leđa, da su mu rekli da su povrede koje je zadobio od gumenih metaka, te da je odmah nakon toga pošao u bolnicu gdje mu je i pružena pomoć”, navodi se u izvještaju.

Zaštitnik je o ovom slučaju tražio da se izjasne i iz Uprave policije, odakle navode da su radili u skladu sa obavezama i zakonom, da okupljanje nije bilo prijavljeno, “da je upotreba sredstava prinude, odnosno hemijskih sredstava i sredstava posebne namjene, bila nužna”.

Kako bi probili kordon, iz policije kažu da su koristili hemijska sredstva ispaljivanjem iz hemijskih pušaka, ručne hemijske bombe AF1, hemijska sredstva i sredstva posebne namjene, fleš bombe, hemijske bombe AG1...

U obrazloženju iz policije ističu da su “srazmjerno opasnosti koja je prijetila u datoj prilici primijenjena najblaža sredstva prinude, koja su garantovala uspješno izvršenje zadatka, a koji se na drugi način nije mogao izvršiti”.

Kako bi ustvrdio činjenice, Ombudsman je angažovao specijalistikinju toksikološke hemije, koja je ocijenila da ne “postoje nikakva realizovana mjerenja koja bi dala sliku stanja o sadržaju zagađivača u vazduhu ili nekom drugom segmentu životne sredine na Cetinju kako prije 5. septembra 2021. godine, na dan upotrebe hemijskih sredstava, ali ni kasnije”.

“Kao što je već navedeno, jedino adekvatno realizovana mjerenja mogu dati prikaz stanja opterećenosti bilo kog segmenta životne sredine, što je u slučaju koji je predmet preispitivanja izostalo“, navela je ona.

U izvještaju Zaštitnika se konstatuje da su po izvještaju specijalista toksikološke hemije date vrijednosti koje govore da su određene koncentracije materije u vazduhu do jednog sata “vrlo blagih štetnih efekata, kao i izlaganju maksimalnoj koncentraciji do jednog sata u okviru kojih ne postoje okolnosti koje bi mogle da ukažu na veće zdravstvene rizike”.

“Međutim, Zaštitnik ne isključuje drugačiji toksički uticaj na ljude sa posebnim ranije registrovanim karakteristikama slabijeg zdravstvenog stanja, za šta je potrebno izvršiti dodatne specijalističke i druge preglede i pretrage i ustanoviti uzročno posljedičnu vezu između zdravstvenog stanja i upotrebe hemijskih sredstava koja je na ozbiljniji način mogla uticati (akutno i u dužem vremenskom periodu) na svako lice ponaosob”, piše u izvještaju Ombudsmana.

Upotrebu gumenih metaka, razmatrala je stručnjakinja iz Hrvatske, koja je konstatovala da je medicinska dokumentacija koja joj je dostavljena “nepotpuna, neprecizna, nejasna, čak suviše i pogrešna te mjestimice kontradiktorna (u terminologiji, opisima, dijagnozama); fotografije su bez oznaka, često nejasne (razumljivo jer se ne radi o profesionalno učinjenim snimkama)”.

“Uspoređujući objektivno utvrđene ozljede s anamnestičkim podacima dobijenima od strane povrijeđenih osoba, njihovom simptomatologijom, kao i uzimajući u obzir upotrijebljena sredstva kako to navode policijski službenici, a i same osobe koje su podnijele pritužbe, ipak sam mišljenja da povrede nijesu nanesene pravim gumenim mecima, već su iste nastale djelovanjem hemijskih sredstava iz različitih vrsta upotrijebljenog oružja, djelovanjem (fragmenata) ispaljenih/eksplodiranih sredstava, kao i odbacivanjem tijela uslijed eksplozija te pada i udarca o tlo”, zaključila je doktorka sudske medicine.

Sve povrede, navela je, “predstavljaju svaka za sebe i u svom zbroju (laku) tjelesnu ozljedu, osim prijeloma kostiju (prstiju, šake) koje su teške tjelesne ozljede”.

Zaštitnik je, navodi se u dokumentu, pozvao podnosioca pritužbe da se obrati i Državnom tužilaštvu “kao jedinstvenom i samostalnom organu koji vrši poslove gonjenja učinilaca krivčnih djela i drugih kažnjivih djela koja se gone po službenoj dužnosti”.

Ombudsman navodi da je uloga zdravstvenih radnika, koji su prvi u kontaktu sa žrtvom da adekvatno dokumentuju znakove torture i na taj način zaštite ljudska prava. Zbog toga je dao preporuku Zavodu za Hitnu medicinsku pomoć Podgorica da sprovede posebne obuke za medicinsko osoblje u vezi sa adekvatnim dokumentovanjem povreda u skladu sa Istanbulskim protokolom.

Upravi policije je preporučeno da sprovede djelotvornu istragu u vezi sa korišćenjem hemijskih sredstava u ovom predmetu, da dokumentuje količine hemijskih sredstava na raspolaganju i one koje su iskorištene, kao i da konačne ocjene o opravdanosti upotrebe sredstava prinude u budućem periodu budu utemeljenje na svim relevantnim podacima.

Traženo je da se razmotri mogućnost audio-vizuelnog snimanja svih postupanja službenika UP u toku javnih skupova.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.