Agencija za zaštitu ličnih podataka nije upoznata sa formiranjem i načinom formiranja komisija u Elektroprivredi, CEDIS-u i Rudniku uglja, koje treba da provjere poslovanje prethodnih menadžmenata. Nijesu im poznata ni ovlašćenja ovih komisija u dijelu pristupa i obrade ličnih podataka zaposlenih, saopšteno je Pobjedi iz Agencije.

Rekli su da na njihovu adresu nijesu dolazili zahtjevi za zaštitu prava ili inicijative za pokretanje postupka nadzora.

Komisije koje su od aprila prošle godine trebale da provjere ispravnost i zakonitost poslovanja kompanija iz EPCG grupe za vrijeme prethodnih menadžmenata, potrošile su, prema saznanjima Pobjede, dva i po miliona eura neto. Rezultati tih komisija, koje su formirali čelnici tih kompanija iz DF, Demokratske CG, nijesu poznati. Osnivano je ukupno 36 komisija sa 180 članova, od kojih je 36 bilo iz ove tri firme, a 144 nijesu imali nikakve veze sa kompanijama i bili su mahom partijski aktivisti, penzioneri, taksisti, frizeri..., a dobili su zadatke da obavljaju stručne poslove iz nadležnosti odbora direktora i imali su pristup ličnim podacima svih zaposlenih.

"Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti propisano je da se ti podaci moraju obrađivati na pošten i zakonit način, ne u većem obimu nego što je potrebno za svrhu obrade, niti na način koji nije u skladu sa njihovom namjenom", kazali su iz Agencije, odgovarajući na pitanje Pobjede da li su članovi spornih komisija imali pravo na pristup dosjeima zaposlenih.

"Član 10 propisuje da se obrada ličnih podataka može vršiti po prethodnoj saglasnosti lica čiji se podaci obrađuju, odnosno bez te saglasnosti ako je to neophodno u vršenju javnih ovlašćenja koja su u djelokrugu rada, odnosno nadležnosti rukovaoca zbirke ličnih podataka, odnosno korisnika ličnih podataka", precizirali su iz Agencije i naveli da rukovalac zbirke ličnih podataka može pojedine poslove ugovorom povjeriti obrađivaču ličnih podataka.

"To se može povjeriti samo obrađivaču ličnih podataka koji ispunjava uslove za sprovođenje tehničkih, kadrovskih i organizacionih mjera za zaštitu ličnih podataka u skladu sa ovim zakonom" pojasnili su iz Agencije i dodali da je obrađivač obavezan da lične podatke nakon obrade uništi ili vrati rukovaocu zbirke.

Kazne do 20.000 eura

Zakonom su predviđene novčane kazne od 500 eura do 20.000 eura za pravno lice, od 150 eura do 2.000 eura za odgovorno lice u pravnom licu, u državnom organu, organu državne uprave, organu lokalne uprave, organu lokalne samouprave i fizičko lice.

"Dok će se od 150 eura do 6.000 eura kazniti preduzetnik, ako, između ostalog, poslove obrade ličnih podataka iz svog djelokruga povjeri obrađivaču ličnih podataka koji nije registrovan za obavljanje te djelatnosti, ili ne ispunjava uslove za sprovođenje tehničkih, kadrovskih i organizacionih mjera za zaštitu ličnih podataka, odnosno ako vodi evidenciju o trećim stranama, odnosno korisnicima ličnih podataka", kazali su iz Agencije.